prof. dr. sc. Jerko Barbić
Dr. Barbić: Teške bolesti nisu kraj svijeta
Velika većina osoba koje imaju bubrežnu bolest nije svjesna njezina postojanja. Moramo se pitati: Jesu li moji bubrezi O.K.?
Mlađe osobe mogu imati različite autoimune bolesti, a neke od njih mogu zahvatiti bubrege. Ako se liječenje ne počne pravodobno, nastupe oštećenja bubrega koja zahtijevaju nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom ili, poslije, transplantacijom bubrega. Autoimune bolesti nastaju kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Navedeni čimbenici dovode do toga da imunosni sustav pogrešno prepoznaje vlastite stanice i tkiva kao nešto "strano" i pokreće odgovor u smislu njihova uklanjanja, što prouzročuje oštećenje različitih organa. Autoimune bolesti česte su u žena, što se povezuje s utjecajem estrogena. Međutim, svakako ulogu u nastanku imaju i različiti vanjski okidači kao što su infekcije, stres, zagađenje okoliša i pušenje cigareta. Autoimune bolesti koje mogu prouzročiti glomerulonefritis (GN), a u najtežim slučajevima i akutno oštećenje bubrega u mladih odraslih, uključuju, primjerice, sistemski lupus, ali i Goodpastureov sindrom.
- Nažalost, ne postoji način kako izbjeći nastanak tih bolesti, najvažnije je rano prepoznavanje i započinjanje liječenja lijekovima koji potiskuju autoimuni odgovor prije nego što dođe do trajnog i nepovratnog oštećenja bubrega. Sanja i Anja su kao mlade osobe doživjele dvije različite i teške autoimune bolesti koje su zahtijevale intenzivno liječenje. Međutim, njihova je priča odličan primjer kako tako teške bolesti nisu kraj svijeta, jer imamo razvijene metode liječenja autoimunih bolesti, a također možemo nadomjestiti bubrežnu funkciju dijalizom. Dijaliza je za mlade osobe samo prijelaz prema transplantaciji bubrega, koja, zapravo, u cijelosti nadomješta funkcije bubrega. Anja i Sanja dobile su bubreg od različitih darivatelja (Sanja od umrle osobe, Anja od svog oca), te bih svakako ovdje htio istaknuti ulogu darivatelja organa i potaknuti na darivanje organa. Kod umrlih osoba treba zahvaliti obiteljima jer se u tom teškom trenutku nečije smrti odluče darovati organ i omogućiti novi život primateljima organa, što Anja i Sanja najbolje svjedoče. Transplantacija bubrega zahtijeva uzimanje lijekova koji blokiraju imunosni sustav kako bi se spriječilo da imunosni sustav odbaci transplantirani bubreg, a također se mora redovito pratiti funkcija transplantiranog bubrega kako bi se na vrijeme otkrilo njegovo oštećenje - pojašnjava slučajeve svojih pacijentica prof. dr. sc. Jerko Barbić, dr. med., voditelj Zavoda za nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.
Bubrezi su odgovorni za filtraciju krvi, izlučivanje toksina i regulaciju tjelesnih tekućina te proizvodnju različitih molekula odgovornih za funkcioniranje organizma. Suvremeni način života, koji obilježavaju nezdrava prehrana, fizička neaktivnost i stres, doveo je do toga da velik dio stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu, šećernu bolest i povišeni krvni tlak, što su ujedno i najčešći uzroci bubrežne bolesti. Treba istaknuti kako svaki treći bolesnik koji ima šećernu bolest odnosno svaki peti koji ima povišeni krvni tlak ima i bubrežnu bolest.
- Nažalost, velika većina osoba koje imaju bubrežnu bolest nije svjesna njezina postojanja. Razlog tomu je što se simptomi bubrežne slabosti javljaju tek kada se izgubi velik dio bubrežne funkcije. Ipak, i taj je neprimjetni gubitak jednako važan, jer ubrzava nastanak težeg oblika bubrežne bolesti, a osim toga ostavlja posljedice na cijeli organizam. Koliko je važno zdravlje bubrega, najbolje pokazuju istraživanja koja su dokazala kako se sa smanjenjem bubrežne funkcije i oštećenjem bubrega (pokazatelj oštećenja je pojava proteina u urinu) znatno povećava rizik za smrt od bolesti srca i krvnih žila, odnosno od infarkta srca ili moždanog udara. Zbog svega navedenog kronična bubrežna bolest postaje sve češći zdravstveni problem, a broj oboljelih u svijetu, uključujući Hrvatsku, kontinuirano raste - ističe prof. Barbić.
Kako spriječiti nastanak bubrežne bolesti, ili kako ju usporiti ako postoji?
- Potrebno je javnozdravstvenim akcijama pojačati svjesnost o važnosti zdravlja bubrega. Svjetski dan bubrega jedna je od akcija čiji je cilj povećati svjesnost o važnosti zdravlja bubrega. Na razini Hrvatske postoje slične akcije, kao što je Lov na tihog ubojicu - upoznavanje javnosti o važnosti arterijske hipertenzije koja je najučestalija bolest današnjice, a zbog svoje podlosti da dugo ne izaziva smetnje naziva se tihim ubojicom - kaže prof. Barbić i spominje, kako ih je svojedobno nazvao akademik Bojan Jelaković, nekoliko demona tihog ubojice. Riječ je o pet loših životnih navika: višku soli u hrani, povišenoj tjelesnoj masi, nedostatku tjelesne aktivnosti, pušenju, premalo voća i povrća) te o dvije pogreške u dijagnostici i liječenju - o nepravilnom mjerenju krvnog tlaka i nepridržavanju terapije. Tu su i klimatske promjene, stres, društvene mreže, COVID-19 i onečišćenje okoliša.
- Ti demoni vrijede i za bubrežne bolesti i moramo ih ukloniti kako bismo sačuvali zdravlje bubrega, ali i zdravlje u cjelini. Potrebno je odrediti funkciju bubrega i eventualna oštećenja bubrega prema jednostavnim laboratorijskim pokazateljima, pri čemu bih istaknuo određivanje glomerularne filtracije i prisutnosti proteina u urinu. Važno je pravilno uzimati lijekove za povišeni krvni tlak i šećernu bolest te se pridržavati ciljnih vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi. Ako imamo bubrežnu bolest, potrebno je u suradnji s liječnikom uzimati redovito lijekove koji imaju dokazanu korist za zdravlje bubrega i kardiovaskularnog sustava (imamo nekoliko novih lijekova!), što posebno vrijedi za osobe koje imaju šećernu bolest, povišeni krvni tlak i bubrežnu bolest.
Na kraju bih istaknuo kako se uvijek moramo pitati: Jesu li moji bubrezi O.K.? To je naglasak i ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega - zaključuje prof. Barbić.
