Hrvatski nefrolozi i ove godine javnozdravstvenim akcijama diljem Hrvatske, pa tako i u Slavonskom Brodu, u OB-u "Josip Benčević", obilježavaju Svjetski dan bubrega, koji se tradicionalno održava drugog četvrtka u ožujku. Ove godine glavni je slogan akcije "Jesu li tvoji bubrezi OK", otkriva nam prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr. med. s KB-a Merkur, koja kaže kako je rano otkrivanje bubrežnih bolesti važno jer su preventivni pregledi i rane intervencije ključni za usporavanje razvoja bolesti. Kako pojašnjava prof. Zibar, ranim pregledima može se umnogome izbjeći potreba za dijalizom ili transplantacijom, pa čak i smanjiti rizik od prijevremene smrti.

Naime, u Hrvatskoj od kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) boluje više od tristo tisuća osoba. Te bolesti globalno pogađaju više od 850 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine postati peti vodeći uzrok izgubljenih godina života, pojašnjava prof. Zibar. Zbog toga ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana bubrega stavlja naglasak na važnost ranog otkrivanja bolesti. Profesorica Zibar također podsjeća kako, prema podatcima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, svake godine oko 500 osoba zahtijeva neki oblik nadomjesnog liječenja, bilo da se radi o dijalizi bilo o transplantaciji, a oko 4000 bolesnika trenutačno se liječi hemodijalizom.

Važno je naglasiti kako je u Hrvatskoj prošle godine razvijen i uveden uspješan panel za program ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. Program, između ostalog, omogućava i identifikaciju i kontrolu čimbenika rizika i komplikacija, optimalan izbor dijagnostičke obrade ovisno o stadiju bolesti te preporuku optimalne terapije. Panel je nastao u suradnji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Profesorica Zibar ističe kako trenutačno proživljavamo tihu epidemiju KBB-a, koja je najzanemarenija kronična nezarazna bolest. Bolesnici s KBB-om imaju veću šansu umrijeti od kardiovaskularnog incidenta nego dočekati dijalizu. Za uspješan program ranog otkrivanja KBB-a ključna je suradnja liječnika obiteljske medicine i nefrologa.

Valja istaknuti da se u Hrvatskoj uskoro očekuje i uvođenje kućne hemodijalize (KHD). Taj oblik liječenja pacijentima pruža veću fleksibilnost i mogućnost prilagodbe svakodnevnom životu. Uvođenje KHD-a donijet će znatne koristi za pacijente, ali i za hrvatski zdravstveni sustav. Za bolesnike KHD će značiti bolju dostupnost dijalize, posebice za stanovnike otoka i udaljenih područja. Također će poboljšati kvalitetu života zahvaljujući manjoj potrebi za redovitim putovanjima u dijalizne centre. Zdravstveni sustav će, s druge strane, imati koristi od smanjene potrebe za prostorom i osobljem u dijaliznim centrima te od manjeg rizika od infekcija i hospitalizacija. Usto, KHD će dugoročno sniziti troškove liječenja zbog boljih kliničkih ishoda i smanjenih putnih troškova bolesnika.

Profesorica Zibar napominje kako je transplantacija bubrega najbolji način liječenja završnog stupnja kronične bubrežne bolesti, a da su u Hrvatskoj u 2024. godini transplantirana ukupno 144 bubrega. Hrvatska je po stopi donora nakon utvrđene moždane smrti od 32 na milijun stanovnika vodeća zemlja u Eurotransplantu, a već je petnaestak godina pri europskom i svjetskom vrhu po stopi transplantacija bubrega na milijun stanovnika, istaknula je.