Prošle godine u izdanju AGM-a objavljena je knjige "Digitalna književnost i videoigre". Čega je knjiga rezultat, kojih i kakvih inspiracija, istraživanja i nadahnuća, upitali smo autora knjige doc. dr. sc. Zlatka Bukača s Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru...

Tema koju ste u knjizi obradili itekako je aktualna...?

- Još od osnovnoškolskih dana bio sam zaljubljenik u videoigre, a kroz studij englskog jezika i književnosti i sociologije taj se interes postupno spajao s mojim znanstvenim interesom. Istodobno su se i same videoigre razvijale kao medij, pronalazeći sve zanimljivije načine da ispričaju priče, upute na nove društvene trendove i prikažu nove načine stvaranja i održavanja odnosa.

ZLATKO BUKAČ

BARTOL PERIS

Na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru već godinama predajem kolegije iz američke popularne kulture, na kojima smo otvarali različita pitanja vezana uz videoigre kao jedan od danas dominantnih medija popularne kulture. Nakon nekoliko objavljenih studija o videoigrama i digitalnoj književnosti pokrenuo sam i kolegij Digitalna književnost i videoigre. Kolegij je odlično prihvaćen među našim i Erasmus studentima i studenticama, a broj upisanih raste iz godine u godinu. Knjiga je u određenoj mjeri i rezultat izvođenja tog kolegija. Mnoge teme kojima sam se bavio u nastavi našle su mjesto u knjizi, zajedno s nekoliko znanstvenih analiza djela digitalne književnosti i videoigara.

Da, tema je svakako aktualna. Nedavno predstavljanje Grand Theft Auta 6 na Netflixu smatra se jednim od najvećih događaja u zabavnoj industriji ove godine, a čini se da će ga nadmašiti samo izlazak igre, predviđen za studeni. Prije četrdesetak godina videoigre bile su rubni segment zabavne industrije u odnosu prema filmu, televiziji i glazbi. Danas globalno tržište videoigara godišnje ostvaruje više od 200 milijardi dolara. U skladu s time raste i interes akademske zajednice te se videoigrama sve ozbiljnije pristupa iz perspektive različitih znanstvenih disciplina. Drago mi je što sam u Hrvatskoj dio tog razvoja te što je AGM prepoznao potencijal ove teme.

LOKALNO I GLOBALNO

Da se sad malo zadržimo na Hrvatskoj... Kad se pogleda razvoj, uloga i značaj popularne kulture u nas od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas, kakve je zaključke moguće izvući? Naravno, dio te i takve povijesti vezan je i uz Jugoslaviju kao bivšu zajedničku državu...

- Teško je ukratko govoriti o povijesti popularne kulture od 1950-ih do danas. Ima nekoliko knjiga koje svakako daju bolji pregled, pa ja neću trošiti vrijeme i prostor na to, no ono što mogu zaključiti jest da popularna kultura u nas nikada nije bila samo uvoz iz SAD-a, Velike Britanije, Italije ili Njemačke. Posebno je zanimljivo pratiti kako su filmovi, glazba, televizija i drugi kulturni proizvodi izvana utjecali na domaću glazbu, modu i televiziju, ali i kako su se ovdje prilagođavali i dobivali neka svoja značenja. Jugoslavenski je kontekst u tom smislu posebno zanimljiv jer je postojala velika otvorenost zapadnoj popularnoj kulturi, ali istodobno i vrlo snažna vlastita produkcija.

Rekao bih da uvijek svjedočimo određenim kombinacijama lokalnog i globalnog, originalnosti i standardizacije, kao i u mnogim drugim državama. Danas, slično kao, primjerice, u SAD-u, imamo i vrlo snažnu nostalgiju prema "starim dobrim vremenima", koja nam se na različite načine prodaje. Samo je stvar u tome što su to za nekoga ta dobra stara vremena - za neke su to rane devedesete, za nekoga osamdesete, a za nekoga nešto što se dogodilo tek prošlo desetljeće. Ono što je evidentno jest da se svi ti sentimenti pokušavaju "uhvatiti" i pretvoriti u profit.

Istodobno je danas sve teže govoriti o jednoj, zajedničkoj popularnoj kulturi koju svi poznajemo. Fortnite (online multiplayer videoigra) nekome ne znači apsolutno ništa, netko će blijedo gledati na spomen Buffy ili Madonne, a nekome Zekoslav Mrkva ili He-Man pripadaju potpuno drugom kulturnom svijetu. Popularna kultura možda nikada nije bila raznovrsnija, ali je istodobno sve manje zajednička. Prije desetak godina smo neke teme iz popularne kulture na kolegiju mogli prolaziti kroz Game of Thrones ili Stranger Things, danas se na to više ne reagira na isti način, niti su svima poznati ti TV serijali. Neki novi hitovi koje gledamo ja i moji prijatelji potpuno su nepoznati mojim studentima, a ja, s druge strane, ne znam za neke tiktokere koje oni svakodnevno prate i koji su za njih možda utjecajniji od mnogih danas poznatih komičara, glazbenika ili glumaca.

Koliko je danas hrvatska popularna kultura na svojevrsnom raskrižju između tradicionalizma i suvremenosti, između balkanizma i Zapada, između estradne bezličnosti i provocirajuće prošlosti...?

- Mislim da hrvatska popularna kultura nije toliko na raskrižju koliko stalno živi sve te proturječnosti istodobno. Meni je zanimljivo kada netko kaže da ne želi politiku u glazbi ili sportu onda kada se tamo govori o nečemu što im se ne sviđa, jer je činjenica da je politika otpočetka prisutna u svemu popularnom. Glazba je prostor identitetskog okupljanja, pa samim time i prostor politike. Što slušamo, što gledamo i kako se odijevamo, dio je onoga što govorimo o sebi i kako doživljavamo svijet, prvenstveno u mladosti.

Kad nešto zavolimo, preporučimo drugima ili odlučimo tomu posvetiti svoje vrijeme, radimo to zato što nas na neki način zabavlja, ali istodobno primamo i pregovaramo s raznim porukama koje taj proizvod nosi. Nekad ćemo nešto prestati gledati ne zato što nam je dosadno, nego zato što nas je nešto uvrijedilo ili promiče vrijednosti s kojima se ne slažemo.

Danas u američkoj popularnoj kulturi postoje razne poruke, vrijednosti i pogledi na svijet, koji su često međusobno proturječni i u sukobu. Te sadržaje konzumiraju i ljudi u Hrvatskoj te također biraju što vole i oko čega se ljute, ponekad pritom misleći da je njihova stvarnost ista kao i američka. Bilo da je riječ o glazbi, videoigri bilo o nekom drugom proizvodu popularne kulture, često ćemo ga povezivati s određenim vrijednostima i identitetskim odrednicama te na temelju toga graditi svoju stvarnost i društvene odnose, a možda i utjecati na promjene u okolini koje su puno ozbiljnije.

Zato popularna kultura ima potencijal ljudima pružiti sjajne stvari i priče, ali može biti i opasna, posebno kada određene poruke i vrijednosti počne predstavljati kao nešto prirodno i neupitno.

HVATANJE U MREŽU

Kakva je budućnost popularne kulture u okolnostima globalne povezanosti i umreženosti 21. stoljeća, uz neizostavnu ulogu umjetne inteligencije...? Koji će i kakvi sadržaji imati primat, preuzeti dominaciju, napose među mladima kao glavnim pokretačima, potrošačima i simbolima, ali i u širem smislu? Vaš završni komentar?

- Smatram da je super što novine poput Glasa Slavonije posvećuju ovoliko vremena i prostora popularnoj kulturi. Danas, kada je možda najteže uopće definirati što je popularno za nekoga, a što za nekoga drugoga i kako govoriti o različitim izvorima tih popularnih kultura, dobro je imati što više razgovora o tome kako bi se razumjele razlike, utjecaji i načini distribucije. I dalje, nažalost, mislim da se mnogi radovi iz područja popularne kulture ne smatraju dovoljno ozbiljnima i vrijednima niti se smatra da zaslužuju isti akademski interes kao neke druge stvari koje je netko proglasio boljima na temelju često proizvoljnih kriterija. Ja pokušavam pisati i pričati o vrijednostima koje donose neki popularni serijali, glazba, a pogotovo videoigre, koje se još uvijek često ne vide kao vrijedne pažnje upravo zbog toga što ih puno ljudi voli.

Danas smo u situaciji da nikada nije bilo više ljudi u različitim životnim razdobljima koji su bili pod utjecajem određenih popkulturnih proizvoda, a za sve njih treba osmisliti način kako da potroše svoj novac. Imamo ljude koji su, recimo, u SAD-u, bili djeca na vrhuncu konzumerizma i pop-kulture, a danas su odrasli, imaju druge interese, ali i novac te još uvijek vole neke stvari iz mladosti i spremni su na njih potrošiti. I sami se ljudi žele zabaviti, opustiti, pa i kupiti neku "glupost" koja će ih nakratko razveseliti. Kada tomu dodamo djecu, za koju se mnogo toga proizvodi i prodaje, situacija uistinu postaje zanimljiva i kompleksna. Zato danas imamo toliko povratničkih serijala, novih nastavaka, remakeova i remastera. Pokušava se baciti što šira mreža i uhvatiti što više publike. Ono što najbolje prolazi u određenom trenutku govori i o tome koje poruke ljudi tada najviše prihvaćaju te je na neki način ogledalo stanja društva. Sigurno ne jedino ogledalo, ali svejedno bitno ogledalo.