Novosti
BORBA PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Gradovi i regije žele više novca za “zeleni plan”
Objavljeno 30. studenog, 2023.

Europski odbor regija i gradova, savjetodavno tijelo koje u Bruxellesu predstavlja interese regija, zatražilo je u četvrtak od država EU-a i Europskog parlamenta da se konzultiraju s lokalnim vlastima tijekom provođenja "zelenog plana" jer će se u najvećoj mjeri implementirati na lokalnoj razini.



Europska unija je 2019. uvela "zeleni plan", čiji je cilj 2050. godine potpuno prekinuti emisiju štetnih plinova, kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

“Da bi se osiguralo da su sve inicijative u okviru zelenog plana prilagođene lokalnim potrebama i da neće dovesti do sve većih teritorijalnih i socijalnih razlika, regije i gradovi pozivaju zakonodavna tijela EU-a da provedu detaljno preispitivanje i reviziju Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime i da poboljšaju provedbu Europskog zakona o klimi", izvijestio je Europski odbor regija i gradova.

To tijelo, u kojem sjede lokalni i regionalni dužnosnici, usvojilo je u četvrtak niz preporuka koje je sastavio Joško Klisović, predsjednik Skupštine grada Zagreba, u ulozi izvjestitelja Europskog odbora regija. Među ostalim smatra da su gradovi, prije svega oni u kojima je velika gustoća naseljenosti, najosjetljiviji na negativne učinke globalnog porasta temperature i da ga tamošnji stanovnici najviše osjećaju. Napominje da su struktura gradova i uvjeti stanovanja "daleko od homogenih na nacionalnoj razini", pa smatra da bi se u fazi planiranja intervencija i mjera u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova "trebalo redovito savjetovati" s lokalnim i regionalnim vlastima.

“Zeleni plan uspjet će samo uz snažnu socijalnu dimenziju, odnosno samo ako postignemo da je on dostupno i pristupačno rješenje za sve, ne zanemarujući nikoga i nijednu regiju", izjavio je Klisović. Dodao je da to mora biti prioritet za sljedeći europski mandat, "pa i nakon njega". Izbori za Europski parlament održavaju se za sedam mjeseci. Klisović je rekao da će nakon tih izbora Europa proći kroz "golemu tranziciju" prema gospodarstvu koje ne bi zagađivalo okoliš, pa je potrebno pripremiti se na lokalnoj razini. Zatražio je stoga "odgovarajuće financijske i ljudske resurse" u upravama gradova i regija. "U tu svrhu pozivamo na uspostavu čvrstog okvira upravljanja koji aktivno uključuje gradove i regije kao ključne aktere u provedbi zelenog plana", rekao je.

Usvojeni dokument s preporukama Europski odbor regija i gradova poslat će Europskom vijeću, Europskom parlamentu i Europskoj komisiji. H

Mario Mihaljević
2023. je najtoplija zabilježena godina
Mjesec dana do kraja godine zna se da će u 2023. svijet dosegnuti globalno zatopljenje od oko 1,4 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina, objavila je u četvrtak Svjetska metereološka organizacija (WMO). Privremeno izvješće WMO-a o stanju globalne klime potvrđuje da će 2023. biti najtoplija godina zabilježena i to s velikom razlikom u odnosu na do sada najtopliju godinu. U 2016. svijet je bio oko 1,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskog prosjeka. Svjetski lideri u četvrtak su se sastali u Dubaiju na godišnjem klimatskom samitu UN-a COP28. “Razine stakleničkih plinova rekordno su visoke. Globalne temperature su rekordno visoke. Porast razine mora je rekordno visok. Antarktički morski led rekordno je nizak”, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Klimatske promjene, potaknute izgaranjem fosilnih goriva, u kombinaciji s pojavom prirodnog fenomena El Nino u istočnom Pacifiku utjecale su na spomenute rekorde. Sljedeća bi godina mogla biti gora, kažu znanstvenici, budući da će utjecaj El Nina vjerojatno dosegnuti vrhunac ove zime i dovesti do viših temperatura 2024. godine. H

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana