U sad već gotovo pet godina ekonomske i gospodarske krize u EU-u, uključujući i RH (posljedice korone, posljedice ukrajinskog rata...), unatoč svim problemima koji su i danas evidentni, može se zaključiti da smo kao država u najvećoj mjeri ipak preživjeli najteže razdoblje, uključujući i inflaciju, i pokazali razvojnu održivost.

Koliko su u preživljavanju krize (i recesije) pomogle Vladine intervencije, financijska pomoć, jesu li one bile presudne u održavanju ekonomskog i gospodarskog sustava koliko-toliko funkcionalnim - pitali smo izv. prof. dr. sc. Ivana Kristeka, prodekana za financije i organizaciju poslovanja s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku...

- Intervencije države su pohvalne i njihov obol u rastu nacionalne ekonomije je nepobitan. Vjerujem da je najteže razdoblje iza nas, ali moramo biti svjesni kako Hrvatska nije otok i kako će ekonomski procesi koji se odvijaju u ostatku Europske unije utjecati i već sada pomalo utječu na našu ekonomiju. Srednjoeuropska recesija polako, ali sigurno utječe na naše gospodarstvo. Realni izvoz trenutno je u padu upravo zbog prethodno spomenute recesije, ali, s druge strane, prisutni su određeni faktori koji te negativne utjecaje poništavaju (npr. rast osobne potrošnje i rast investicija). Osim manjeg izvoza pojava recesije u Europskoj uniji znači i manji dolazak turista, a svi smo svjesni koliko naša ekonomija ovisi o toj djelatnosti.

Što se tiče inflacije, projekcije Hrvatske narodne banke govore o usporavanju prosječne godišnje inflacije u sljedečim godinama i predviđa se kako će ona u 2025. godini iznositi 2,4 posto. Trenutna stopa inflacije u Hrvatskoj jedna je od viših stopa u Europskoj uniji (samo Slovačka ima višu stopu inflacije od nas), no to možemo opravdati činjenicom kako mi trenutno rastemo brže od prosjeka Europske unije. Inflacija je u srednjoj Europe usporila zahvaljujući usporavanju gospodarskih aktivnosti, odnosno s pojavom recesije u tim zemljama.



Vratimo se u sadašnje stanje. Kako objašnjavate da je unatoč svim teškoćama hrvatska ekonomija porasla deseti kvartal zaredom...? Govori se i o konstantnom rastu inozemnih investicija, financijskim ulaganjima...

- Da, hrvatski BDP porastao je deseti kvartal zaredom. Iskreno, mene ovaj rezultat nije iznenadio i predviđam da će se rast BDP-a nastaviti. U ovome slučaju možemo reći kako Vlada i ostale institucije zadužene za kreiranje makroekonomske politike svoj posao odrađuju dobro. Namjerno ću reći dobro (ocjena tri od pet) zbog sljedećeg razloga. Nije ispravno ni korektno rast hrvatskog BDP-a uspoređivati s ostalim članicama Europske unije zato što je njihova baza (početna pozicija) znatno veća od naše. Kao primjer navodim sljedeće; BDP po stanovniku u Hrvatskoj je oko 17.400 €, a prosjek svih 27 zemalja EU-a 35.430 €. I sada znamo da je naš BDP rastao po stopi od 6,3 poto u 2022. godini (što je dvostruko više od prosjeka EU-a), a prosječni rast BDP-a u EU-u bio je 3,4 posto.

Tako prezentirani podatci djeluju vrlo impresivno, no postavlja se pitanje koliko je nama potrebno vremena da s ovakvim stopama rasta dostignemo prosjek EU-a? Odgovor je: trebat će nam 25 godina (četvrtina stoljeća) s ovakvim omjerima stopa rasta da dostignemo prosjek Europske unije. Dakle, dok rastemo, rastu i ostale članice (one nas ne čekaju, već vrijedno rade), a kako je njihova početna pozicija znatno bolja, mi se moramo puno više truditi kako bismo ih dostigli i prestigli. Lijepo je što imamo pozitivne stope rasta i što su te stope rasta trenutno jedne od većih u EU-u, ali ako želimo da nam bude bolje i da uhvatimo "europski standard", onda moramo biti još bolji i još brži.

Iz Državnog zavoda za statistiku također smo u proteklom razdoblju dobivali dobre vijesti, primjerice da je prosječni raspoloživi dohodak hrvatskih građana lani dosegnuo 12.277 eura, kao i da je kupovna moć hrvatskih građana u godinu dana znatno povećana... Zvuči pomalo nevjerojatno, kako to komentirate?

- Zanimljiv je podatak kako su realne plaće u listopadu 2023. porasle za sedam posto u odnosu prema istom mjesecu u prethodnoj godini. To se može opravdati ubrzanom gospodarskom aktivnošću. Povećane su investicije, raste promet u trgovini na malo, kao i industrijska proizvodnja. Sve to utječe na tržište rada, na kojem trenutno vlada velika neravnoteža. Hrvatskoj kronično nedostaje radne snage i prisiljeni smo ju uvoziti. Dakle, na tržištu rada imate situaciju gdje je potražnja za radom velika, ponuda rada malena, što utječe na rast cijene rada. Povećana gospodarska aktivnost utjecala je na povećanje plaća, ali veće plaće znače da rastu troškovi proizvodnje, a rast troškova proizvodnje definitivno neće pomoći u suzbijanju ove tvrdoglave inflacije.



U nedavno prezentiranom proračunu za 2024. godinu, na rashodnoj strani najveći porast doživjeli su izdatci za zaposlene, čak za 32,2 posto, što je zacijelo rekordni rast plaća u novijoj hrvatskoj povijesti. Vaš komentar? Koliko je taj proračun razvojan, održiv, realan u okolnostima kakve bi mogle biti iduće godine, ili ga se može gledati i kroz izbornu 2024. godinu?

- Kako ste i sami rekli, sljedeća godina izborna je godina i za očekivati je kako se vladajuća struktura ne želi nikome zamjeriti i da pokušava ostvariti što više projekata kojima će pridobiti glasače. Rekao bih kako ipak pokraj političkih razloga postoje i ekonomski razlozi ovakvog proračuna. Teško je izbalansirati proračun kada ste imali i još uvijek imate relativno visoku stopu inflacije. Upravo zbog inflacije proračun se jako dobro punio, pa se ne moramo čuditi da je ovako jako narastao u posljednje dvije godine (proračun je primarno financiran porastom proračunskih prihoda, a ne novim zaduženjem države). Prihodna strana proračuna vrlo je izdašna, što je ostavilo dovoljno prostora da se Vlada dogovori s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi o povećanju plaća (12 posto u ožujku 2024.) i dodatnih benefita u obliku božićnica, uskrsnica... Osim toga, mirovine su indeksirane uz plaće, tako da nas u sljedećoj godini očekuje i usklađivanje mirovina. Sve to utječe na rast rashodne strane proračuna i pitanje je kako će se manifestirati na inflaciju, koja je kod nas u prvom redu vođena potražnjom.

Ova vlada je dosta radila na smanjenju poreznog opterećenja i na rastu državnog proračuna. Rekao bih da su do sada dosta uspješno odradili ovaj dio posla. No u ekonomiji je teško naći egzaktno rješenje. Postoje dokazi koji govore da je bolje povećati budžetsku potrošnju za jedan posto (1 %) nego smanjiti porezno opterećenje za jedan posto. Naša ekonomska politika posljednjih nekoliko godina činila je jedno i drugo (povećavala potrošnju i smanjivala porezno opterećenje), što je imalo pozitivan utjecaj na stopu rasta BDP-a.



Što s BDP-om, za njega se planira rast od 2,8 posto - realno ili ne?

- Rekao bih da je riječ o realnoj procjeni, ali podsjećam da naše ambicije moraju biti veće ako želimo "pobjeći" s dna Europske unije i približiti se europskom prosjeku (manji BDP po stanovniku od Hrvatske imale su samo Bugarska, Slovačka i Grčka). Ako na globalnoj razini ne dođe do nekih nepredviđenih šokova (novi oružani sukobi ili nešto slično) i ako cijene energenata ostanu na ovoj razini, vjerujem kako možemo očekivati da će stopa rasta BDP-a biti blizu procijenjene ili nešto viša. Za očekivati je kako će najveću zaslugu za rast BDP-a imati rast domaće potražnje, koja će biti potaknuta naglim rastom plaća i indeksiranim mirovinama, o kojima smo prethodno govorili.

Naravno, pitanje je i kako će se razvijati situacija u ekonomijama srednjoeuropskih zemalja. U slučaju da dođe do produbljivanja njihove recesije, može se očekivati kako će to negativno utjecati na kretanje našeg BDP-a. Moramo biti svjesni da je naše gospodarstvo malo i ovisno je o gospodarstvima drugih zemlja. Recesija u srednjoj Europi znači negativan učinak na naš turizam (manje dolazaka i manje noćenja) i na naš izvoz.

Dakle, procijenjena stopa rasta BDP-a ne ovisi samo o nama nego i o našim najvećim ekonomskim partnerima. Prognoze za EU govore da će se slabiji rast produžiti do 2024. godine, te da će restriktivna monetarna politika i dalje ograničavati ekonomsku aktivnost. Blagi oporavak rasta u zemljama Europske unije prognozira se od sredine sljedeće godine. (D.J.)