Ljudi ginu i na željezničkim prugama, nemali broj njih. Prema podatcima iz HŽ Infrastrukture lani je u nesrećama na hrvatskim prugama smrtno stradalo 20 osoba. Na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) poginulo je deset osoba, a šest osoba podletjelo je pod vlak jer su se kretale po pruzi, odnosno prelazile prugu na mjestima koja nisu za to predviđena. U 2022. zabilježena su i 22 samoubojstva, što je 16 posto više u odnosu prema petogodišnjem prosjek. Zabilježeno je i sedam pokušaja samoubojstva.

Iz Godišnjeg izvješća o sigurnosti HŽ Infrastrukture doznajemo kako se prošle godine na prugama dogodilo 46 nesreća, što je u odnosu prema petogodišnjem prosjeku smanjenje od 27,2 posto. Na ŽCP-u se dogodilo 14 nesreća, pet na prijelazima na polubranicima i devet na prijelazima obilježeim cestovnim znakovima.



Pet tzv. ozbiljnih nesreća posljedica je naleta željezničkih vozila u pokretu na osobe koje su neoprezno prelazile preko pruge ili su se kretale po pruzi na mjestima koja nisu predviđena za to, a na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se osam ozbiljnih nesreća. Ozbiljna nesreća je izvanredni događaj u željezničkome prometu u kojemu je poginula najmanje jedna osoba, i/ili je teško tjelesno ozlijeđeno pet ili više osoba, i/ili je materijalna šteta veća od dva milijuna eura.

U 2022. dogodilo se osam ozbiljnih nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima, i to tri s polubranicima, četiri na prijelazima obilježenim prometnim znakovima i jedna na pješačkome prijelazu osiguranome mimoilaznom ogradom. Broj ozbiljnih nesreća povećan je za dvije u odnosu prema 2021. godini.

- U 2022. od ukupno 62 nesreće 22 su se dogodile na ŽCP-ovima koji su i dalje crne točke prema mjestu nastanka izvanrednih događaja sa smrtnim posljedicama i težim ozljeđivanjem. Nakon nesreća na prijelazima sljedeću skupinu izvanrednih događaja čine naleti vlakova na osobe koje su neoprezno prelazile preko pruge odnosno kretale se po pruzi na mjestima koja nisu predviđena za to. U 2022. dogodilo se 13 takvih događaja te i ovom prigodom sve osobe upozoravamo na to da prilikom prelaženja preko pruge koriste mjesta koja su za to predviđena, odnosno da se ne zadržavaju ili kreću unutar kolosijeka ili pruge, jer na taj način dovode sebe u izravnu opasnost od naleta vlaka, što rezultira teškim, najčešće smrtnim posljedicama - upozoravaju iz HŽ Infrastrukture.



U javnosti velik odjek imaju i stradavanja izazvana udarom električne struje visokoga napona. Električni vodovi iznad vagona imaju napon od 25.000 volti te je dovoljno biti udaljen dva metra od svih dijelova kontaktne mreže pod naponom da bi došlo do udara. U posljednjih šest godina dogodilo se 15 nesreća izazvanih strujnim udarom, od čega se u čak 13 slučajeva radilo o penjanju na vagone. Pritom je šest osoba poginulo, a deset ih je teško ozlijeđeno. Jedna smrtno stradala osoba i osam teško ozlijeđenih osoba bilo je u dobi do 18 godina. Zato svi, osobito mlađa populacija, trebaju biti vrlo svjesni toga da neovlašteni boravak na željezničkome području koje nije označeno za slobodno kretanje i prelazak preko pruge, kao što to pokazuju crne statistike, može imati tragične posljedice.

U 2022. dogodila su se 442 loma polubranika, odnosno toliko su puta vozači nasilno pokušali prijeći preko pruge dok su polubranici bili spušteni. I svjetski podaci pokazuju da je u 98 posto nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima uzrok neoprez sudionika u cestovnom prometu koji ne poštuju prometna pravila i signalizaciju. Materijalna šteta počinjena HŽ Infrastrukturi d.o.o. zbog lomova polubranika u 2022. procijenjena je na 83 tisuće eura.