BRANJIN VRH

Od desetak registriranih proizvođača ‘‘markiranog‘‘ baranjskog kulena, njih pet pogone ima u Kući baranjskog kulena.

Pojava afričke svinjske kuge prouzročila im je niz problema, a hoće li im se moći othrvati pokazat će vrijeme.

- Problema je nekoliko. U prvom redu, riječ je o nabavi sirovine. Ona je, barem zasad, dogovorena, ali svinje nemamo gdje klati. U bližoj okolici samo je jedna klaonica u kojoj je klanje dozvoljeno, u tvrtki Ravlić, ali tamo doći na red prava je ludnica. Prioritet imaju veliki proizvođači, a naša Udruga proizvođača baranjskog kulena spada u red manjih. Godišnje u branjinvrškoj Kući možemo proizvesti približno 3,5 tone kulena po pogonu - priča Slobodan Stanković, svojevrsni voditelj Kuće baranjskog kulena, naglašavajući kako su baranjski kulenari ‘‘ispali‘‘ iz ritma. Dosad su, nastavlja, klali na nekoliko mjesta, ali je sada preostalo samo jedno. Odlazak u neku udaljeniju klaonicu, izvan Slavonije i Baranje, financijski im je potpuno neisplativ, pa eventualno otvaranje klaonice u Baranji (one u Gajiću) uspoređuju s dobitkom na lotu. Još uvijek nisu ozbiljnije razmišljali o ovoj usluzi u Mađarskoj, premda im je klaonica u Mohaču čak i bliža od osječke.

- U ovom trenutku kulena i ostalih proizvoda, sukladno našim mogućnostima, ima dovoljno. No ozbiljno se pribojavam iduće godine. Zasad je cijena kilograma baranjskog kulena 40 eura, no sudeći po najnovijim cijenama svinja to nam neće biti isplativo. Do izražaja je, između ostaloga, došla i ljudska pohlepa. Istina je da su cijene porasle, ali tražiti po 5 eura za kilogram svinja žive vage nije normalno. Ako se tako bude nastavilo, cijena kulena bit će i 50 eura, što mislim da je preskupo - glasno razmišlja Stanković. Osim sa sirovinom za kulen, problemi su i s mesom potrebnim za ostale proizvode - kobasicu, kulenovu seku, slaninu… I dok u kobasicu ide meso tek nešto lošije kvalitete, pa ga ima dovoljno, sve je teže nabaviti sirovinu za slaninu, koju u posljednje vrijeme za određene bolesti čak i preporučuju liječnici.

- Vjerovali ili ne, nekoliko mi se ljudi obratilo s ovakvom preporukom. No, ako se tako nastavi, slaninu ćemo prodavati na recept - priča u polušali.

Vraćajući se na odlazak u susjednu Mađarsku, u ovom slučaju po sirovinu, tvrdi kako Mađari nemaju tradiciju proizvodnje kulena kao što je slučaj sa hrvatskim dijelom Baranje (i Slavonijom), pa prodaju znatno lakše svinje (do 150 kilograma) od onih od čijeg se mesa proizvodi pravi kulen.