Osobe treće životne dobi koje se bave nekim hobijem osjećaju se zdravije i zadovoljnije te pokazuju manje simptoma depresije od onih koje nisu sklone bilo kakvim redovitim slobodnim aktivnostima, rezultati su opsežne znanstvene analize pet studija kojima su obuhvaćeni sudionici iz 16 zemalja svijeta. U sklopu istraživanja ispitano je ukupno više od 93.000 ljudi u dobi između 71,7 i 75,9 godina u Sjedinjenim Državama, Kini, Japanu i nekim europskim zemljama.

Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim slobodnim aktivnostima i dobrobiti koju im one donose. Autori studije zaključili su da se općenito bolje osjećaju ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u slobodnim aktivnostima koje im odgovaraju. Na rezultate nisu utjecali čimbenici poput postojanja partnerske veze, statusa zaposlenja ili redovitih kućnih prihoda. Izraz hobi (engl. hobby) koristi se da bi se opisala aktivnost kojom se ljudi najradije bave u slobodno vrijeme, sami ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput, primjerice, bavljenja slikanjem ili drugim umjetnostima, izradom raznih predmeta, čitanjem, sportom, vrtlarenjem, volontiranjem, članstvom u nekom klubu... Kada je posrijedi prevalencija, pokazalo se da postoje velike razlike od zemlje do zemlje. Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi u Njemačkoj u upitniku odgovorilo da se bavi nekim hobijem. Istodobno je taj postotak u Italiji iznosio samo 54 posto, a u Španjolskoj 51 posto. Pokazalo se da je uvjerljivi lider Danska s 96 posto. Različiti životni uvjeti nisu bitno utjecali na rezultate.

Pokazalo se da je u zemljama u kojima su evidentirana visoka mjesta na ljestvici Svjetskoga indeksa sreće i onima s očekivanim dužim životnim vijekom stanovnika, poput Danske, Švedske i Švicarske, zastupljenost hobija među pripadnicima treće životne dobi bila vrlo visoka. Autori su utvrdili da je povezanost hobija i psihološkog blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.



Može se pretpostaviti da postoji uzročno-posljedična veza, a rezultati su osobito važni s obzirom na činjenicu da je globalno mentalno zdravlje u krizi. Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim ekonomskim troškom, koji je u 2010. procijenjen na 2,5 bilijuna dolara, nakon čega je nastavio naglo rasti. Prioritet bi trebala biti isplativa rješenja, smatraju istraživači, koji pozivaju donositelje odluka i kreatore politika iz cijeloga svijeta da razmisle i da se zamisle nad rezultatima studije koja potvrđuje da aktivnost starijih, ali i svih ostalih u slobodno vrijeme znatno koristi mentalnom zdravlju pojedinca. Istraživački tim vjeruje da bi rezultati istraživanja mogli utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i na to da se svi koji žele mogu baviti hobijem koji ih privlači i raduje. Takav pristup mogao bi biti od golemog značenja, osobito s obzirom na to da je životni vijek sve duži. H