U organizaciji Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, u Osijeku je počeo 14. Međunarodni znanstveno-stručni skup "Hranom do zdravlja". Dvodnevni skup okupio je istaknute stručnjake iz šest država koji se bave tom sve važnijom i utjecajnijom tematikom.

Predsjednik Organizacijskog odbora i dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, prof. dr. sc. Jurislav Babić, kazao je da je cilj skupa okupiti eminentne stručnjake iz akademske zajednice, stručnjake iz industrije, nutricioniste, prehrambene tehnologe, farmaceute, liječnike i sve druge kojima su u fokusu hrana i utjecaj hrane na zdravlje, u bilo kojem aspektu. Njihov broj i pripadnost različitim znanstvenim i stručnim područjima potvrđuju važnost teme i daju posebnu interdisciplinarnost skupu.

Otvorenju skupa nazočio je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.

- Konferencija "Hranom do zdravlja" puno govori o novim procesima u proizvodnji hrane, a prije svega je prilika za razmjenu iskustava na znanstvenoj razini osoba koje se bave tim područjem. Prilika je to i za novo umrežavanje, da ljudi koji su aktivni u tom području prenesu svoja znanja na gospodarstvo koje će se baviti proizvodnjom hrane. To je osobito važno za proizvodnju hrane, koju u Slavoniji i Baranji smatramo temeljem, s obzirom na naše resurse, prije svega poljoprivredno zemljište i potom proizvodnju životinja, što sve zna biti ugroženo pojedinim procesima i komplikacijama - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

- Hrvatska gospodarska komora daje potporu konferenciji jer se nalazimo u vremenu brojnih izazova pred prehrambenom industrijom. Današnji potrošači žele živjeti duže i zdravije te konzumirati hranu u skladu sa svojom životnom dobi i životnim stilom. Također primjećujemo trendove da se sve više konzumira hrana u sklopu održive prehrane, znači, koja je proizvedena uz minimalni ugljični otisak i minimalni utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Tu su i brojne inovacije - kazao je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević te naglasio temeljne probleme u traženju odgovora hoće li prehrambena industrija odgovoriti na te izazove.

Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, samo prošle godine vanjskotrgovinski deficit bio je veći od 1,4 milijarde eura u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a taj se trend nastavlja. Problem je i cijena hrane, čiji je porast veći od deset posto, što je najviše u eurozoni. Treći problem je niska produktivnost prehrambene industrije - manje od 50 posto prosjeka EU-a. M.Bu.