Novosti
NOVI UMIROVLJENICI (PRE)DUGO ČEKAJU NA RJEŠENJA

Život na čekanju: Od zadnje plaće prošlo je pola godine, prva mirovina još nije stigla
Objavljeno 13. rujna, 2023.
U Mirovinskom se pravdaju velikih brojem zahtjeva, posebice za obiteljske mirovine

Prema posljednjim evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, do 10. rujna podneseno im je ukupno 289.823 zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovine, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 166 posto. Do istog datuma podneseno im je ukupno 537.142 zahtjeva za ostvarivanje prava iz nadležnosti HZMO-a (uz mirovine to su tjelesno oštećenje, mjerodavno zakonodavstvo, matična evidencija, doplatak za djecu i nacionalna naknada za starije osobe), što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za gotovo 50 posto.



Te će podatke u središnjici Mirovinskog ponuditi kao mogući odgovor na naš upit zašto je došlo do zastoja u izdavanju rješenja za odlazak u mirovinu.

Prošlih je tjedana u domaćim medijim objavljena priča o Zagrepčanki Zlatici koja je na svoj rođendan u svibnju ove godine otišla u mirovinu nakon 45 godina radnog staža. No posljednja četiri mjeseca prvi je put od svoje punoljetnosti bez primanja. HZMO, kojemu je 5. svibnja podnijela zahtjev za mirovinu, još joj nije izdao rješenje o visini mirovine, što je, prema zakonu, trebao učiniti u roku od 30 dana. A dok nema rješenja - nema ni mirovine.

Najduži rok


Tom se objavom otvorila svojevrsna Pandorina kutija, jer i u našu redakciju počeli su pristizati slični primjeri, a najduže vrijeme čekanja, također bez primanja u međuvremenu, ono je Osječana Darka (potpuni podaci poznati redakciji, nap. a.), koji je zahtjev u osječku službu HZMO-a podnio u ožujku, očekujući kako će s 1. travnja postati umirovljenik.

- No od tada do danas ništa. Ono što me najviše ljuti je to što nikakvih kvalitetnih informacija nisam dobio sve ovo vrijeme. Odlazio sam i do njih na šaltere u Mirovinskom, no najviše što sam dobio telefonski je broj službenice koja vodi moj predmet, a na koji mi se nitko ne javlja - ogorčeno će naš sugovornik. Iako je i on sve vrijeme bez primanja, kaže, više ga tišti ta nemoć da dobije valjani odgovor od onih od kojih to očekuje.

Kako je moguće da se to uopće događa zapitali smo u središnjici Mirovinskog.

- Duljina trajanja postupka do donošenja rješenja ovisi o složenosti samog predmeta, kao i o urednosti zahtjeva. Ako podneseni zahtjev nije uredan, po njemu se ne može postupiti (npr. ako nema potpisa stranke), te službena osoba mora provesti postupak kako bi se otklonili nedostaci takvog zahtjeva, potom zaključkom pozvati i upozoriti stranku na nedostatke u postupku, odrediti rok u kojem ih je potrebno ispraviti i tek nakon uklanjanja nedostatka može se po zahtjevu dalje postupiti - navode iz HZMO-a.

Uredan zahtjev


- Duljina trajanja postupka do donošenja rješenja ovisi i o mogućnosti pribavljanja podataka koji nedostaju. Podaci, o stažu ili o plaći, u velikom broju slučajeva traže se od drugih tijela, te HZMO u tom slučaju ne može utjecati na duljinu trajanja postupka, osim požurivanjem, što u svom postupanju i čini. Kada je zatražen podatak od drugog tijela, predmet se prati te ako traženi podatak nije dostavljen u roku, drugom tijelu obraća se požurnicom - pojašnjavaju u HZMO-u te dodaju kako u svakom slučaju nastoje donijeti rješenje u propisanom roku.

- U slučaju kada je zahtjev uredan i ako su ispunjeni svi uvjeti za priznanje prava, a nedostaju podaci da se odredi svota mirovine, HZMO donosi rješenje o priznanju prava i isplati predujma mirovine (HZMO izdaje privremeno rješenje o isplati predujma mirovine. Predujam mirovine određuje se da osiguranik, do donošenja konačnog rješenja, ne bi ostao bez prihoda te radi ostvarenja prava na zdravstveno osiguranje), prema članku 131. stavku 1. ZOMO-a - navode dalje iz HZMO-a.

No upozorit će kako je ova godina u odnosu na broj podnesenih zahtjeva, a u vezi s tim riješenih i neriješenih zahtjeva, specifična zato što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, uz ostale izmjene, omogućeno korisnicima starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine ostvarenje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine u visini od 27 posto.

Dario Kuštro
OBAVIJEST I DO GODINU DANA RANIJE
Zakon o mirovinskom osiguranju pruža osiguraniku mogućnost da 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijesti HZMO o svojoj namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu radi kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći (Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu), a isto je omogućeno i osiguranicima koji imaju inozemni staž, koji to mogu učiniti pet godina prije podnošenja zahtjeva (Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu).

Naime, HZMO nema saznanja o stažu ostvarenom u inozemstvu sve dok ga o tome ne obavijesti osiguranik, a podatke o stažu i plaći inozemni nositelj osiguranja treba verificirati, što traje određeno vrijeme, ovisno o državi u kojoj je osiguranik ostvario staž i plaću.

PRETHODNO UTVRĐIVANJE STAŽA
HZMO je kao javna služba zadužena za provedbu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti dužan informirati javnost o zakonskim mogućnostima ostvarivanja pojedinog prava. U tom smislu, upravo radi što bolje informiranosti građana, HZMO kontinuirano, kroz medijske aktivnosti, objave na vlastitim kanalima (web-stranica, društvene mreže), poziva osiguranike na prethodno utvrđivanje staža, odnosno informira ih o zakonskoj mogućnosti bržeg i jednostavnijeg ostvarivanja prava na mirovinu.

U konačnici, sve dok u potpunosti nisu utvrđeni točni podaci o stažu i plaći za svaku godinu ostvarenog staža nije moguće donijeti konačno rješenje, a korisniku se isplaćuje predujam mirovine.

Možda ste propustili...

DRŽAVNU MATURU IMA PRAVO PISATI 29.597 PRISTUPNIKA IZ 27 PREDMETA

Glavni dio državne mature krenuo ispitom iz engleskog jezika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana