Ekonomija
PAD DONEDAVNO JEDNE OD NAJDOHODOVNIJIH VOĆNIH VRSTA

Nasadi jabuka nisu se obnavljali, puno voćara napustilo proizvodnju
Objavljeno 6. rujna, 2023.
Nekada se u Hrvatskoj proizvodnja jabuka kretala oko 140.000 tona, a sada će biti manje od 65.000 tona

Godina je ovo koju proizvođači ‘‘pod otvorenim nebom‘‘ sigurno neće pamtiti po dobru. Među njima su i voćari, koji su ovih dana započeli berbu jesenskih sorti krušaka, jabuka, šljiva…



- Generalno, voćarima je ova godina najkompleksnija od svih sektora u poljoprivredi. Prvo se dogodilo rano kretanje vegetacije zbog visokih temperatura, pa je poslije dio nasada stradao u cvatnji, što se posebno odnosi na koštuničavo voće. Dakako da je sve ovisilo o mikrolokaciji, ali globalno, puno voća je stradalo. Negdje je bilo izmrzavanja pupova koji su krenuli već u siječnju, pa su došli kasni proljetni mrazovi. Podbacile su gotovo sve voćne vrste, a najviše su nastradale rane sorte. Nakon toga stiglo je kišno razdoblje koje je na voćkama naštetilo na drugi način. Proizvođači jagoda žalili su se da su im plodovi istrunuli zbog obilnih oborina kada su sazrijevale jer se nije moglo raditi. Nadalje, zabilježeno je stradavanje osjetljivih breskvi i nektarina od monilije, jer kada ta bolest krene, a kišno je razdoblje, voćari ne mogu raditi zaštitu - kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, nastavljajući kako bi se, eventualno, mogli koristiti preparati kratke karence, ali su oni vrlo skupi u odnosu prema ostalima.

Cijene voća


Dodaje još kako su neke biljke reagirale na čudan način, odbacujući zametnute plodove, kao što se to dogodilo u njegovu voćnjaku na dunjama. Ukupno gledajući, tvrdi kako je u cijeloj Hrvatskoj urod voća prepolovljen, što se vidi i po cijenama voća na tržnicama. Posebna su priča jabuke, najvažnija i najdohodovnija voćna vrsta u Hrvatskoj.


- Jabuka je prilično stradala. Procjena je da će je biti približno 65.000 tona. Od toga mnogo druge i treće klase. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta dio voćara morao je smanjiti zaštitu i jednostavno je nije mogao kvalitetno napraviti jer je dugo kišno razdoblje u travnju i svibnju onemogućilo kvalitetnu zaštitu jabuka. U Hrvatskoj je prosječni urod između 100.000 i 120.000 tona, a bilo je godina kada su voćari ubrali i po 140.000 tona jabuka. Osim nepovoljnih klimatskih uvjeta, urod je manji i zbog loših prilika, pa su voćari odustali od proizvodnje. Nasadi se nisu obnavljali, a puno je voćara napustilo proizvodnju jabuka. Od prosječnih 5000 hektara prije desetak godina, nasadi jabuka sada se prostiru na 2500 hektara. Novi se ne podižu, a stari se rade s manjom agrotehnikom, tek toliko da se nešto radi, dobije poticaj i nešto proizvede. Svemu treba dodati i nesređene tržišne prilike u proizvodnji voća - objašnjava. Podsjeća kako su voćare savjetovali da počnu s novim sortama, poput gale, koja se tijekom turističke sezone plasira kao svježa, a novac odmah stiže. No ni to se nije dogodilo u očekivanom obujmu zbog niske otkupne cijene jabuke koja iznosi ispod 50 centi po kilogramu.

Gledajući izvan granica Republike Hrvatske, u Europi se godišnje proizvede 12 milijuna tona jabuka. Prednjači Poljska, s četiri milijuna tona. Bazirali su se Poljaci najviše na rusko tržište. Podignuli su mnoštvo hektara voćnjaka uz pomoć EU fondova te im prilagodili cijelu infrastrukturu, među kojima i hladnjače. Ali embargo je učinio svoje, a Poljaci su golemi višak jabuka morali usmjeriti na ostala tržišta.

- Hrvatska je dio Europe, dio zajedničke politike i zajedničkog tržišta. Uzimamo europske potpore i moramo igrati po njihovim pravilima. Često se bunimo protiv uvoza, no to nije uvoz, nego otvoreno tržište, a mi moramo biti konkurentni. Druga je stvar jesu li posrijedi dampinške cijene ili ne, ali se teško boriti s činjenicom da za 45 ili 50 centi dolazi gotova jabuka s lijepom ambalažom. Isto tako, druga je priča kako to da Poljaci mogu prodavati po tako niskoj cijeni. U konačnici, odlučuje krajnji kupac. Nitko ne može očekivati da s takvom kupovnom moći naši ljudi kupuju zdravu i sočnu domaću jabuku kada je uvozna upola jeftinija - konstatira Zorić. Nastavlja kako nadležne stalno upućuju na razvoj lokalnog tržišta i lanac opskrbe koji je u nekim zemljama omogućio da se profiliraju domaći proizvođači, ali uz iste cijene. Primjer je Austrija, koja ima jak osjećaj lokalpatriotizma i ne dopušta plasman konkurente robe dok ima vlastite, dakako po konkurentnim cijenama.

Potrošnja



- U nas, primjerice, hoteli na Jadranu u vlasništvu stranaca neće ni pogledati naše voće i nemaju razumijevanja kada naše voće možda nije lijepo pakirano. To je sve dovelo do velikog pada proizvodnje. Nakon deset godina ova je prva s negativnom bilancom u proizvodnji jabuka. Hrvatskoj je potrebno od 70 do 80 tisuća tona prve ili druge klase, bilo je godina kada smo za izvoz imali i po 20-ak tisuća tona, a ove godine nam je proizvodnja pala na 65.000 tona.

Voće i povrće treba biti okosnica razvoja Hrvatske poljoprivredne proizvodnje jer imamo i veliku potrošnju na moru. Turisti su okosnica potrošnje, ne moramo se opterećivati izvozom. Potrebno je, dakle, povećati potrošnju naših proizvoda. Problem je što se Hrvatska nije odredila u čemu možemo biti dobri i konkurentni. Situacija kada je voće i povrće postalo luksuz, a ljudi kupuju pet šljiva, tri jabuke ili pola kilograma trešanja, po meni je znak da se treba ulagati u razvoj sektora voća i povrća zbog nedostatka količina, te preko fondova poticati ljude na ulaganje. Bar u nečemu moramo biti samodostatni - naglašava Zorić.

Ivica Getto
Teško se boriti s činjenicom da iz uvoza stiže lijepo upakirana jabuka po cijeni između 0,45 i 0,50 eura

Jabuka postala prezahtjevna za uzgoj
I Miroslav Kolić, voćar iz Jarmine, tvrdi kako je proizvodnja jabuke u padu. ‘’Uz vremenske uvjete osnovni su uzroci niske otkupne cijene i velika ulaganja. Jabuka je postala prezahtjevna za uzgoj jer se gledaju oštećenja, boja, okus, veličina… Kupac mora prestati tražiti savršenu jabuku, koja, kako bi bila savršena, mora imati od 25 do 30 tretiranja. Ako dođe do toga, manje će se tretirati i proizvodnja će biti jeftinija. Krastica na jabuci ne znači da jabuka nije ukusna i zdrava’’, kaže. Ističe kako trgovačkim lancima jabuku prodaje po cijeni od 40 do 50 centi, a u njima je cijena iste te jabuka od 1,2 do 2 eura. Većinu jabuka plasira trgovačkim lancima, a dio proda na kućnom pragu.

Česti vremenski ekstremi utjecali su na proizvodnju
Prema podatcima iz Zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede ukupna proizvodnja voća kretala se u razdoblju 2016. - 2021. između 112,7 tisuća tona (2017. godine) i 181,6 tisuća tona (2018. godine). “U proizvodnji voća bilježe se velike oscilacije u proizvodnji. U strukturi proizvodnje voća dominiraju jabuke (45,3 % od ukupno proizvedenih količina, prosjek razdoblja 2016. - 2021.) i mandarine (29,1 %). Od ostalih vrsta voća veće značenje ima proizvodnja šljiva, s udjelom od 7,0 % u promatranom razdoblju. U 2020. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je 44,7 % svih potreba domaćeg tržišta. Samodostatnost u 2020. godini dostignuta je jedino u proizvodnji trešanja i višanja. U 2021. godini proizvedeno je ukupno 129,5 tisuća tona voća, što je 15,4 % manje nego 2020. godine. Vremenski ekstremi, kasni proljetni mraz, hladna razdoblja u proljeće i ljetna suša u 2021. uvelike su utjecali na proizvodnju na otvorenom. Od kasnog mraza najviše su stradale sorte jabuka rane cvatnje te breskve, a odrazio se i na urod šljiva, višanja i marelica. Količinski promatrano, najveći pad proizvodnje u usporedbi s 2020. godinom zabilježen je u proizvodnji šljiva (za 7,3 tisuće tona), jabuka (za 5,8 tisuća tona) te bobičastog voća (za 4,0 tisuća tona). Veća proizvodnja od 2020. godine ostvarena je jedino kod mandarina (za 954 tone) i naranči (za 138 tona). U proizvodnji prevladava intenzivna proizvodnja, koja je u 2021. godini predstavljala 96,8 % ukupne proizvodnje voća. Dok prema proizvedenim količinama najveći udio u proizvodnji voća čine jabuke, mandarine i šljive, prema površinama intenzivnog nasada najzastupljeniji su orasi, lješnjaci, jabuke i šljive. Površine pod intenzivnim nasadima povećavale su se od 2016. godine te su se protekle dvije godine ustalile na nešto više od 36 tisuća hektara. Z.R.

Možda ste propustili...

KAKO POSTATI KLIMATSKI NEUTRALAN

Za zelenu su tranziciju nužna privatna ulaganja

KRIZA NEKRETNINSKOG SEKTORA U KINI SE NASTAVLJA

Škripi plan zamjene starih stanova novima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

danasradim.hr - Savjeti za zapošljavanje

Kako napisati CV koji osigurava poziv na intervju

2

TVRTKE OHRABRITI NA SUDJELOVANJE U PROGRAMU HORIZON

Za inovacije i razvoj moguće je povući izdašna sredstva

3

POSLJEDICE NAMETA NA UVOZ KINESKIH VOZILA U EUROPU I SAD

Carine mogu potaknuti inflaciju