Gradska knjižnica i čitaonica Slatina organizirala je putopisno predavanje i predstavljanje knjige "Ispod površine", prvoga hrvatskog ronilačkog putopisa neumornog svjetskog putnika, pustolova, ljubitelja prirode i istraživača planinskih visina i morskih dubina Damira Šanteka.



Autora i posjetitelje pozdravila je ravnateljica Knjižnice, dr. sc. Sanja Pajnić, koja je istaknula neobičnu i motivirajuću svestranost autora Šanteka. Taj diplomirani inženjer strojarstva i brodogradnje, uspješan u svemu čega se prihvati, bio je rock-pjevač, novinar i fotograf, crtao je stripove, pisao pjesme i kratke priče, stručne i znanstvene tekstove, dugo je radio kao bankarski menadžer, a sada je srednjoškolski profesor. U Slatini je govorio o svojim putovanjima, doživljajima te radu na putopisnoj trilogiji. Prvu knjigu pod nazivom "Gdje misli nestaju" objavio je u nakladi Mozaik knjige 2022. godine. To je zbirka od 34 putopisa koja opisuju manje dostupne ljepote Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe, planinske vrhove, špilje i prirodne fenomene. Godinu dana poslije Šantekovu knjigu "Ispod površine" objavila je Indux media, a u trećoj knjizi pod nazivom "Visoko iznad oblaka" autor najavljuje visoke planine i daleke, nama nepoznate zemlje i njihove narode i civilizacije, poput Kenije, Kostarike i Venezuele.

– Za razliku od planinarenja, gdje ste sedam, osam, 15 dana u planini, u snijegu, hladnoći, s nepredvidljivim vremenskim prilikama i neprilikama, s mnogo različitih opasnosti, kod ronjenja možete sve predvidjeti, premda se teoretski uvijek može dogoditi i nešto nepredviđeno. U Dubrovniku se na oko 50 metara ispod površine nalazio potopljeni brod koji je prevozio traktor. Kad je brod potonuo, traktor je ispao s broda i ja sam ga htio fotografirati. Ostao sam bez zraka, ali imao sam kolegu koji mi je dao zrak pa sam izronio i sve je dobro završilo. Tada sam shvatio da se ronilac uvijek mora pridržavati pravila.

Govoreći o svome radu i motivaciji, Šantek je rekao da nije od onih koji sjede i gledaju televiziju, sve ga zanima i pokušava najbolje iskoristiti vrijeme.

– Kad sam dugo u planinama i kad umoran siđem, kažem da se više nikad neću penjati u planine, a nakon tjedan ili dva već gledam kamo ću sljedeći put… Ne mogu reći što me više privlači, visine ili dubine. Kad idem u neke daleke zemlje, pokušavam spojiti i doživjeti jedno i drugo. Ali pokušavam doživjeti i ljude, njihovu kulturu i običaje, jer nije sve ni u planini, nije sve ni pod vodom, ljudi su ipak najvažniji za svaku zemlju i najveći je doživljaj jedne države sjesti s ljudima, razgovarati s njima, vidjeti što oni jedu i piju, pokušati ući u njihov svijet.

Šantek u svom putopisu doista riječju i slikom donosi ljepote, zanimljivosti i bogatstvo podvodnog svijeta diljem našeg planeta, ali nam otkriva i brojne ljudske tragedije koje su završile na dnu nekih mora, približava nam podvodna povijesna nalazišta iz rimskog doba, srednjovjekovne brodolome, brodske olupine iz 1. i 2. svjetskog rata i novijeg vremena. Predmet njegova zanimanja su i strane civilizacije, nepoznate kulture, neobične religije, zanimljiva povijest, najljepše plaže.



“Ronjenje ovdje nije samo podvodna avantura nego i način da se izgradi dublje razumijevanje i poštovanje prema morskom ekosustavu, ali i isto takvo poštovanje prema drugim svjetovima i kulturama te prema prilici za osobni rast i samoostvarenje kroz unutarnje promjene i samorefleksije koje ovakva iskustva neizostavno donose", napisala je u predgovoru Šantekove knjige spisateljica Marina Vujčić.

Spomenimo na kraju da nam Damir Šantek u svome drugom putopisu donosi zanimljivosti iz Maksika, Tanzanije, Zanzibara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Zelenortskih otoka, Crne Gore, Maldiva, Austrije, Slovenije, Norveške, Italije, Mađarske, Francuske, Dominikanske Republike, Indonezije, Omana, Sejšela te iz Hrvatske (Lošinj, Kornati, Vis, Mrežnica, Pag), jer i tamo gdje nema mora – uvijek se nađe neka zanimljiva ronilačka destinacija.