Od početka 2022. godine, kada je startala Vladina mjera "Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage", koja je usmjerena na poticanje povratka iseljenika u RH, pa do 10. lipnja ove godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odobreno je 488 zahtjeva od kojih 428 za povratak iz inozemstva i 60 za internu mobilnost, odnosno preseljenje iz razvijenih u nerazvijena područja naše zemlje.

Demografi su mjeru u startu dočekali "na nož", da neće pospješiti povratak, a time ni demografsku i sliku radne snage stanovništva te da su dosad ostvarene brojke povratka male, a da je za to izdvojen značajan novac bez nekog efekta. To je, prema podacima HZZ-a, sa svim stavkama, uključujući i onu za samozapošljavanje, dosad nešto više od 9 milijuna eura.



S druge strane, očekivanja su da se tom mjerom potakne povratak oko 4500 osoba, pa je dosadašnja brojka od 428 osoba oko 10 posto od zacrtanog plana.

Zapravo je riječ o proširenju mjere za samozapošljavanje koja omogućava subvencije za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu do 27.000 eura.

- Od početka provedbe izdvojeno je nešto više od 243.500 eura za internu mobilnost i više od 2,95 milijuna eura za povratak iz inozemstva, ukupno 3,19 milijuna eura za mjeru "Biram Hrvatsku". Uz više od 5,85 milijuna eura za samozapošljavanje, ukupan iznos sufinanciranja je 9,04 milijuna eura - ističu u HZZ-u, gdje dodaju i da je većina povratnika iz Njemačke – njih više od 300, i Austrije – 53 osobe.

- U manjem su broju povratnici koji su vukli mjeru iz Irske, Švicarske, italije, Nizozemske, Švedske, Velike Britanije, Slovenije, Belgije, Danske, Kanade, Islanda, Norveške i ostalih država - dodaju u Zavodu.

Na primjeru sela Kuševca pokraj Đakova, s 897 stanovnika, to izgleda u praksi ovako: u ovom i nadolazećem periodu iz Njemačke slijede tri slučaja povratka – mlade obitelji, Kuševčanina čija je obitelj bila ostala u selu, odnosno obitelji koja je dijete dobila u Njemačkoj.

Znakovit podatak: u prve 2,5 godine mjere najviše je povratnika s povučenom mjerom "Biram Hrvatsku" u Osječko-baranjskoj županiji - 53 osobe, slijedi Brodsko-posavska s 41 povratnikom, pa Zagrebačka županija s 40 osoba..., a najmanje su ju koristili povratnici u Dubrovačko-neretvansku županiju – samo tri osobe. Riječ je o povratnicima iz zemalja EGP-a – Europskog gospodarskog prostora, Švicarske, Velike Britanije, Irske..., a početkom 2023. mjera je proširena i na prekooceanske povratnike – iz Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Kanade, Novog Zelanda i Peura.

Trajanje mjere za povratnike iz inozemstva je 24 mjeseca. Iznos od 7000 eura mogu dobiti hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina, neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se nakon povratka prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje u 2023. i 2024. godini.



Osobe koje su se doselile iz inozemstva, ali i one koje bi se preselile unutar Hrvatske (njima je iznos potpore 3500 eura), mogu dobiti dodatnih 20.000 eura ako udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta.

Dionici interne mobilnosti koji su se preselili iz razvijenih u nerazvijene krajeve, a koji su druga ciljana skupina ove mjere, korisnici su potpore za samozapošljavanje u 2023. ili 2024., registrirani na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a koji su izvršili promjenu prebivališta tako da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV. Drugim riječima, preselili su se iz razvijenih u nerazvijena područja. Pretočeno u praksu, to je npr. preseljenje iz razvijenog područja kao što je Istarska županija u nerazvijeno kao što je Ličko-senjska županija (LSŽ). Demografski desetkovana i s ispodprosječnom naseljenošću, LSŽ je na dnu po broju doseljavanja u unutarnjim migracijama – od 60 korisnika mjere vezane za internu mobilnost, u LSŽ se u dvije i pol godine iz razvijenih područja preselila samo jedna osoba, kao i po jedna u Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku i Primorsko-goransku županiju. Najviše ih se, 15, preselilo u Sisačko-moslavačku županiju, a najviše ih se u nerazvijena poručja iselilo s područja grada Zagreba – 27 osoba..

Brojke su i tu vrlo simbolične, a, s druge strane, cilj mjere je, uz poticanje povratka iz inozemstva aktivnoga radnog stanovništva i njihova pokretanja biznisa u RH, i migracijama iz razvijenih u nerazvijene krajeve osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti upravo u tim, gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima, s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka.

Ličko-senjska županija na dnu je i po broju povratnika iz inozemstva koji su koristili mjeru - samo njih šestero u dvije i pol godine. Po šestero ih se vratilo izvana i u Karlovačku te Virovitičko-podravsku županiju.