Durga Phuyal nadala se da će početi novi život kad je sletjela u Hrvatsku, ali nepalska migrantica suočila se s teškom borbom da se prilagodi, piše u srijedu francuska novinska agencija Afp.

Phuyal je među desetcima tisuća migranata koji su pohrlili u Hrvatsku iz daleke Azije. Tradicionalno ovisna o sezonskim radnicima iz susjednih zemalja, Hrvatska sve više računa na radnike iz Nepala, Indije, Filipina i druge kako bi premostila jaz. Masovno iseljavanje i smanjenje broja stanovnika stvorili su desetke tisuća praznih radnih mjesta u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima u zemlji ovisnoj o turizmu. Ali nisu svi izrazili dobrodošlicu, migranti se suočavaju sa skučenim i skupim stanovima te povremenom antiimigrantskom retorikom. U Nepalu je Phuyal platila 7000 eura za razne pristojbe, dokumente i putne troškove prije nego što je sletjela u Hrvatsku. Ali ni mjesec dana od dolaska izgubila je posao, a agencija koja ju je pomogla zaposliti nije joj ponudila pomoć. "Bilo je jako teško", rekla je 27-godišnjakinja. "Nisam imala ni posao, ni smještaj, ni hranu."

Zemlja je 2023. osigurala radne dozvole za gotovo 120.000 državljana zemalja izvan EU-a, što je skok od 40 posto u odnosu prema prethodnoj godini. No, uoči izbora u travnju, desničarske stranke optužile su migrante da prijete sigurnosti zemlje i kradu poslove Hrvatima. Migrante također redovito napadaju na internetu. Etnički Hrvati čine više od 90 posto stanovništva Hrvatske, od kojih su gotovo 80 posto rimokatolici, što je čini jednim od homogenijih društava u Europi. Jezične barijere zajedno s konzervativnim stavovima prema autsajderima prepreke su prihvaćanju nove radne snage. "Za razliku od zemalja koje su kroz svoju povijest imale kontakte s različitim kulturama, poput Francuske ili Britanije, Hrvatska se prvi put suočava sa situacijom da se susreće s vrlo različitim grupama", rekao je Dragan Bagić, sociolog sa Sveučilišta u Zagrebu.

Prema predviđanjima Hrvatske udruge poslodavaca, zemlji od samo 3,8 milijuna stanovnika do kraja desetljeća moglo bi trebati čak 500.000 stranih radnika. Novopridošli migranti najranjiviji su tijekom potrage za smještajem, smatraju stručnjaci. Oglasi namijenjeni stranim radnicima obično nude malene stanove s gotovo desetak kreveta, po cijeni od 200 eura po osobi. Predstavnik nepalskih radnika rekao je da se njihove plaće u Hrvatskoj kreću između 560 i 1000 eura mjesečno. Kako bi odgovorila na izazov, hrvatska Vlada priprema se za izmjene i dopune zakona o strancima kako bi bolje regulirala smještaj, omogućila tečajeve jezika i nadgledala sve veći broj agencija za privremeno zapošljavanje.

Arcely Bhing, 48-godišnja Filipinka koja radi u tiskari, rekla je da Hrvatska nije "fizički ni mentalno" spremna za ovaj val useljavanja. Pohađanje mise na engleskom svake nedjelje u Zagrebu pomoglo joj je u borbi s čežnjom za domom. "To je velika stvar za nas Filipince jer smo i mi katolička zemlja", rekla je.

Anđelko Katanec, svećenik crkve svetog Blaža, koja od 2019. održava mise na engleskom jeziku, rekao je da je integracija u hrvatsko društvo "velik izazov" za migrante. "Oni riskiraju da budu izolirani izvan posla", rekao je. "Moramo se bolje organizirati..., bolje prihvatiti imigrante, ponuditi im više mogućnosti i bolje uvjete", dodaje. H