Objavljeno 21. ožujka, 2024.
Finska se učvrstila na prvome mjestu, a Hrvatska je na 63. mjestu od 143 zemlje
Mlađi od trideset godina u Hrvatskoj osjećaju se toliko sretnije od starijih od šezdeset da je razlika među njima najveća u svijetu. Pokazalo je to izvješće Mreže rješenja za održivi razvoj UN-a.
Hrvatska je ukupno 63. po indeksu sreće među 143 zemlje. Finska drži tron već sedmu godinu, a na samom dnu je Afganistan.
Stanovnike 143 zemlje tražilo se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće je uzelo u obzir i šest čimbenika - socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije. Kad je riječ o percepciji sreće među različitim dobnim skupinama, najveća razlika zabilježena je upravo u Hrvatskoj. Primijećen je mnogo snažniji osjećaj sreće među mlađima od 30 godina nego među starijima od 60 godina. Hrvatska je prema percepciji sreće mladih na visokom 14. mjestu s ocjenom 7,116, no kad je riječ o starijoj populaciji, tek je na 80. mjestu s ocjenom 5,137. Slični su podaci i za susjedne zemlje - Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Ti podaci objašnjavaju se generacijskim i dobnim učincima "budući da starije stanovništvo Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore nosi najviše ožiljaka iz ratova s početka 1990-ih i genocida nakon raspada bivše Jugoslavije", navodi se u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu, što autori izvješća smatraju "zabrinjavajućim".
Najveći pad indeksa sreće kad se uspoređuje razdoblje od 2006. do 2010. s novim od 2021. do 2023. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan. Suprotno je u Srbiji, Bugarskoj i Latviji, gdje sreća najviše raste.
S druge strane Finska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu. Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7,7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Prvi put nakon više od deset godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto. U prvih 20 ušle su Kostarika i Kuvajt, koje su zauzele dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta. "Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika", stoji u izvješću.
Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života u usporedbi s, primjerice, SAD-om, gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, dodaje De Paola. Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je "finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije".
Dijana Pavlović
ŠEST ČIMBENIKA
Godišnje izvješće o indeksu sreće u svijetu pokrenuto je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja UN-a i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj UN-a. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju. Od stanovnika 143 zemlje i regije traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do deset. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije. Rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu.