Objavljeno 29. studenog, 2022.
U idućoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto na 5,7 posto
Hrvatski sabor donio je u utorak državni proračun za 2023. godinu, najvažniji financijski dokument države čiji su osnovni ciljevi ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost.
Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, protiv ih se izjasnilo 50. Prvi hrvatski proračun u eurima sedmi je proračun premijera Plenkovića.
Njime se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26,7 milijardi te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a. U idućoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto na 5,7 posto.
Od poreza se iduće godine planira uprihoditi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9,1 milijardu eura. Od posebnog poreza i trošarina planira se prihod od 2,2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1,6 milijardi eura. Od doprinosa za mirovinsko proračun planira uprihoditi četiri milijarde eura, što je rast od 8,2 posto, a od pomoći EU-a pet milijardi eura ili 32,8 posto više.
Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura i viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022. Povećanje rashoda odražava politike Vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa.
Sastavnim dijelom proračuna za 2023. postalo je i 10 amandmana koje su predložili oporba i saborska većine, a zajedno su vrijedni 9,5 milijuna eura.
Od tog iznosa 2,6 milijuna namijenjeno je projektu vezanom uz Arboretum Opeka i istoimenu srednju školu koja je proglašena regionalnim centrom kompetentnosti u poljoprivredi, a za što se zauzeo Predrag Štromar (HNS). Za projekt čakovečkog Centra za odgoj i obrazovanje, koji je ‘gurala‘ Boška Ban Vlahek (SDP), država je izdvojila dva milijuna kuna, a za školsku sportsku dvoranu srednje škole u Zaboku, što je bio prijedlog Kluba SDP-a, 1,8 milijuna.
Za Neuropsihijatrijsku bolnicu "Dr. Ivan Barbot" u Popovači u proračunu je, na traženje Magdalene Komes (HDZ), osigurano 1,6 milijuna eura, a za besplatne zalihe menstrualnih higijenskih potrepština u školama i skloništima za žene milijun eura, na prijedlog Sabine Glasovac (SDP). Iznos namijenjen provedbi mjera obiteljske i populacijske politike povećan je na 758.000 eura, a to je povećanje tražila Romana Nikolić (Socijaldemokrati). Zahvaljujući zauzimanju Damira Habjana (HDZ), Sveučilištu Sjever država će za 665.000 eura povećati iznos za redovnu djelatnost.
Pola milijuna eura država je predvidjela za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije (Drniš/Šibenik), što su zajednički gurali HDZ-ovi Branka Juričev Martinčev i Josip Begonja, Hrvoje Zekanović (HDS) i socijaldemokrat Franko Vidović. Upornošću Marine Opačak Bilić (Socijaldemokrati) država je za 150.000 eura povećala sredstva za prevenciju nasilja nad i među mladima, a upornošću IDS-a 120.000 eura za nastavak sanacije Eufrazijeve bazilike u Poreču.
Devet klubova i 29 zastupnika inicijalno je podnijelo 428 amandmana, no 58 ih je bilo nevažećih, podnositelji su, naime, činili tehničke pogreške, nisu ujednačili iznose koje su željeli smanjiti, odnosno povećati. Uz izuzetak 10 spomenutih amandmana, sve druge odbili su i Vlada i Sabor.
Mario Mihaljević
Oporba: Ne vidi se ni jedna reforma
Proračun ide u korist Vlade i države, ne građana, kaže Peđa Grbin (SDP). Tvrdi da proračun ne jamči da će plaće iduće godine biti veće, da će rasti mirovine, povećati se brojne socijalne naknade. Najvećim problemom označio je što mjere za borbu protiv inflacije prestaju krajem ožujka, a nakon toga, kaže, proračun ne predviđa ništa. Ista stvar muči i Socijaldemokrate. Davorko Vidović navodi i kako je proračun povećan za 20 milijardi eura, a da samo milijarda ide za povećanje plaća i mirovina. Mostovci su nezadovoljni što nisu prošli njihovi amandmani namijenjeni Banovini. Oporba Vladu proziva i da se iz proračuna za 2023. ne vidi ni jedna ozbiljna reforma.
Ublažavanje krize
Oporbene tvrdnje odbacuje Grozdana Perić (HDZ) i ističe da proračun za 2023. želi ublažiti krizu, zadržati gospodarski rast i socijalnu sigurnost. Jedna smo od rijetkih država koja ima gospodarski rast, u 2023. ulazimo u europodručje, smanjujemo neravnoteže, nabrojila je. Iduća će godina biti zahtjevna i izazovna, ali Vlada je na pravi način kreirala mjere fiskalne politike, poručila je.