Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), nadavno je upozorio kako bi Europa trebala biti spremna u slučaju da isporuke ruskog plina budu u potpunosti prekinute. Koliko je Unija spremna za takav scenarij, što čini po tom pitanju, koja su i kakva rješenja u opticaju, ako Rusija zatvori slavine za naftu i plin, ili EU definitivno odustane od ruske nafte i plina..., pitali smo prof. dr. Nevena Duića sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu?

- Nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu napravljene su studije što u slučaju potpunog prekida dobave ruskog plina. REPower EU smatra da se do zime može zamijeniti oko 100 od 150 mlrd. m3 plina koje se sada uvozi iz Rusije. Oko trećine ruskog plina moguće je zamijeniti dodatnom nabavom ukapljenog prirodnog plina (LNG), plus još oko 10 mlrd. m3 kroz povećanu dobavu postojećim plinovodima iz Alžira, Azerbajdžana, Libije i Norveške te nešto povećanim korištenjem bioplina. Uz to, ubrzanom gradnjom vjetra i solara moguće je zamijeniti oko 20 mlrd. m3 ruskog plina, i povećanom energetskom efikasnošću još toliko te nešto ubrzanom zamjenom plinskih bojlera dizalicama topline. Preostalih 50 mlrd. m3 nije moguće zamijeniti do ove zime, nego tek do 2023., pa će ove zime trebati smanjiti temperaturu u stanovima koji se griju na plinske bojlere za 1 C, dok će preostali manjak morati uštedjeti industrija ili pronaći alternativna goriva. Smatra se da se jedan dio prirodnog plina može zamijeniti pojačanim radom elektrana na ugljen, a spominje se i produženje vijeka nuklearnim elektranama pred zatvaranjem, iako one uglavnom ovise o ruskom uranu, pa je to upitno.

Uzimajući sve u obzir, u kakvom je zapravo položaju RH kad se energetska kriza sagleda sa svih aspekata? Koliko će nam problem predstavljati buduća opskrba plinom i naftom? Koliko na evidentnu energetsku krizu dodatno utječe i eskalacija inflacije (i obratno), koja je već prešla u dvoznamenkastu fazu?

- Inflacija je posljedica masivnog tiskanja novaca da bi se sačuvala radna mjesta tijekom pandemije COVID-a. Iako povećane cijene goriva utječu na trenutačnu inflaciju, one ne utječe samo kratkoročno. Hrvatska ima dosta obnovljivih izvora koji su izolirani od sadašnje energetske krize te ima potencijal za rapidni izlazak iz fosilnih goriva, i time da se izbavi iz problema koji donosi ukrajinski rat. Međutim, Hrvatska je "omađijana" i zarobljena plinom, tako da ne vidim da se priprema za ono što dolazi. Iako je LNG terminal na području Hrvatske, plin je zakupljen uglavnom od drugih zemalja. Kako energetska sigurnost srednje Europe ovisi o tome terminalu, teško je da ćemo moći biti "hajduci" i uzeti tuđi plin kada Putin zatvori ventile. Što se tiče derivata, zanimljivo je da iako cijena nafte pada, cijene derivata rastu. To je zbog nedostatka rafinerijskog kapaciteta na Mediteranu, a hrvatske se rafinerije, čini se, ne koriste? Nije li i to dio zarobljavanja Hrvatske ruskim fosilnim interesima?

Nedavno je na sastancima čelnika u Rigi reaktivirana Inicijativa triju mora. Što to znači za Hrvatsku, koja je suosnivačica te inicijative, napose po pitanju energetike?

- Rješenje pitanja sigurnosti dobave novih članica EU-a svakako treba rješavati zajedno, jer dobavne pravce treba preusmjeriti s Rusije na alternativne pravce dobave. Hrvatska je jedna od ključnih točaka sigurnosti dobave nafte i plina istočne Europe, jer će ta dva energenta u budućnosti uglavnom dolaziti morem. Još prije 15 godina LNG terminal na Krku i bugarsko-grčki plinski interkonektor prepoznati su kao ključni projekti za sigurnost istočne Europe, u vrijeme kada se ona treba prebaciti s energetike temeljene na ugljenu, na onu koju osiguravaju obnovljivi izvori te treba plin za balansiranje obnovljivih.

Treba, međutim, razmišljati i o tome da će plin biti kratkoročno rješenje, i da ulaganja u njega treba ubrzano amortizirati. Velike se zalihe plina mogu naći s rapidnom zamjenom plinskih bojlera s toplanama (koje trebaju u budućnosti ići na geotermalnu i solarnu energiju i dizalice topline) te individualnim dizalicama topline. U tom svjetlu hitno pojačanje plinovoda od Zlobina prema sjeveru vjerojatno ima smisla, ali novi LNG terminal treba dobro sagledati.

Bez obzira na ukrajinski rat i sankcije prema Rusiji (i obratno, kad se radi o energetici), što će nam donijeti energetska budućnost, tzv. "novo normalno" energetsko stanje? Što s burzama električne energije?

- Novo normalno stanje energetike, iako će nam donijeti dvije kritične zime, ubrzat će energetsku tranziciju prema sustavima temeljenim na obnovljivim izvorima, električnim vozilima i pametnim elektrificiranim kućanstvima, a s rapidno padajućim udjelom fosilnih goriva koje Europa nema i mora uvoziti.

Burze električne energije već postoje u svim zemljama EU-a, a uskoro će ih biti i u zemljama Energetske zajednice, te su one umrežene pomoću algoritma koji automatski električnu energiju prenosi tamo gdje je najpotrebnija, u okviru kapaciteta mreže, na cijelom europskom kontinentu, što je optimalna regionalizacija. Hrvatska, međutim, nema burzu za prirodni plin (hub) te ju to čini žrtvom mutnih trgovaca i netransparentnih ugovora. Subregionalna burza električne energije nema smisla, jer već postoji unutar EU sustava PCR (power coupling of the regions). Hrvatska burza električne energije CROPEX vrlo je uspješna u optimiranju veleprodajne cijene električne energije te onemogućuje korupciju koja je inherentni dio bilateralne trgovine energijom. (D.J.)