Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Osijek, doc. dr. sc. Željko Zubčić, dr. med. i dekan Medicinskog fakulteta Osijek, prof. dr. sc. Ivica Mihaljević, dr. med., potpisali su ugovor o poslovnoj, stručnoj i znanstveno-nastavnoj suradnji u području biomedicine i zdravstva u ime Kliničkog bolničkog centra Osijek i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Čelnici dviju ustanova suglasni su da nastavni, znanstveni i stručni rad u Kliničkom bolničkom centru Osijek kao nastavnoj bazi Medicinskog fakulteta Osijek čine jedinstven i nedjeljiv proces te da taj rad predstavlja važan uzajamni interes ostvariv jedino zajedničkim aktivnostima i suradnjom.

Što to konkretno znači objasnili su ponajprije činjenicom da su zapravo te dvije ustanove već otprije nedjeljivo povezane, što je posvema razumljivo s obzirom na to da je KBC Osijek jedna od četiriju najvećih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj (zapošljava 3100 djelatnika).- Skrbimo o zdravlju istoka Hrvatske, a zdravstveni sustav kakav postoji u obliku KBC-a zahtijeva stalnu edukaciju i cjeloživotno obrazovanje zdravstvenog kadra. Zbog toga je i osnovan Medicinski fakultet u Osijeku iz kojega izlaze diplomirani liječnici. Medicinski fakultet je obrazovna ustanova, a KBC naša najveća nastavna baza. Služimo istoj svrsi, a to je što bolja edukacija budućih liječnika koji će biti na razini visoke kvalitete svojih kompetencija kako bi prevenirali, dijagnosticirali i liječili bolesti u našoj populaciji - pojašnjava dekan Mihaljević. Uz sinergijski odnos s KBC-om kao najvećom nastavnom bazom, dekan naglašava i suradnju s Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo. Ta dva fakulteta iz područja biomedicinskih znanosti, kao i KBC Osijek, trebaju, smatra prof. Mihaljević, djelovati zajedno, što je naposljetku rezultiralo i aktualnim sastavom Fakultetskog vijeća i formiranjem nove uprave Medicinskog fakulteta koja će, nada se dekan, biti učinkovita i kompetentna.Danas je na fakultetu ustrojeno 25 katedri, osam zavoda i devet istraživačkih laboratorija. Nadalje, prof. Mihaljević naglašava kako u daljnjem razvoju Medicinskog fakulteta žele unaprjeđivati studij medicine na njemačkome jeziku. Jedan je to od triju studija medicine na njemačkome jeziku u Europi izvan Njemačke, dok je s druge strane 117 studija medicine na engleskom jeziku. Studentima prve godine tog studija slijedi ljetni semestar, a u idućoj akademskoj godini očekuju novu generaciju studenata medicine na njemačkom jeziku, no to nisu jedini veliki planovi. Naime, prof. Mihaljević otkriva da uskoro kreće i studij farmacije koji će se provoditi u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek te studj biotehologije na engleskom jeziku, no za to su prijeko potrebni veći prostorni, nastavni i znanstveni kapaciteti na fakultetu. Stoga je u planu povećanje broja predavaonica, seminarskih učionica, praktikuma i kabineta, a dio je već i realiziran u podrumskom prostoru. No riječ je o višegodišnjem procesu te je u strategiju Sveučilišta u Osijeku to uneseno kao strateški cilj. Namjera je uvođenje novih međunarodno prepoznatih studijskih programa, što je kao internacionalizacija jedan od strateških ciljeva našeg Sveučilišta.

Zahtjevne planove nije omela ni pandemija bolesti COVID-19, u vezi s čim ravnatelj KBC-a Osijek naglašava kako se već prošle godine inzistiralo na tome da studenti, kao budući zdravstveni djelatnici koji obavljaju vježbe uz bolesničke krevete, budu procijepljeni. Tako je i prije svih smjernica postignut velik postotak procijepljenosti, pa je tek na vrhuncima valova epidemije organizirana djelomice i nastava na daljinu, odnosno odgođene su vježbe na terenu. Trenutačna procijepljenost studenata iznosi približno 90 posto na svih šest studijskih godina medicine i studijima medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a procijepljenost studenata na studiju medicine na njemačkom jeziku je stopostotna.- Stav je Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i uprave Sveučilišta J. J. Strossmayera da je kontaktna nastava najbolji oblik održavanja nastave. Kao dekan imam ovlasti donijeti odluku o održavanju online nastave u opsegu do 20 posto, no nadam se da će ostati situacija kao sada, kada je sva nastava kontaktna. Cilj je integrirati teorijsku i praktičnu nastavu s akcentom na što kvalitetnijem izvođenju kliničkog dijela nastave - naglašava prof. Mihaljević.Kad je u pitanju znanstvena produktivnost u uvjetima pandemije, dekan Mihaljević kaže kako je znanstveno-istraživački rad neizostavan dio domene obrazovanja i znanosti. Naglašava kako je Medicinski fakultet Osijek prema broju objavljenih radova u znanstvenim i stručnim časopisima iz biomedicine i izdavanju udžbenika gotovo najbolji na razini Sveučilišta, no to, kaže, ne znači da ne teže biti još uspješniji. Tome u prilog govori i činjenica da osječki Medicinski fakultet sudjeluje u nacionalnim projektima koje financiraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska zaklada za znanost, surađuju i s Institutom "Ruđer Bošković" te u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima.- Iznimno nam je važno kadrovski ojačati naše klinike i kliničke zavode, odnosno naš znanstveno-nastavni i stručni kadar. Kako to jačamo, također osnažujemo i katedre na Medicinskom fakultetu, ali i smanjujemo ovisnost o vanjskom kadru. Vjerujem da ćemo doći do razine da nam ne trebaju vanjski predavači, a dekanu je svakako u interesu da klinički dio počiva na našem kadru - dodao je ravnatelj Zubčić, otkrivajući kako će nakon gradnje novog KBC-a u Gackoj ulici predklinika ostati na postojećemu mjestu, a ondje će se širiti klinički dio nastave. Naime, kad je svojedobno nastajao kao dislocirani studij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osječki je Medicinski fakultet tada sagrađen za potrebe temeljnih medicinskih znanosti. No sad je imperativ, kažu naši sugovornici, da se u novim prostorima u Gackoj ulici realizira dobra klinička edukacija, uz što veću kvalitetu izvođenja kliničkih vježbi u simulacijskim operacijskim salama i na tzv. lutkama fantomima. Trenutačno se, kaže dekan Mihaljević, na fakultetu ustrojava kabinet kliničkih vještina, ali u novom kliničkom bolničkom centru kao nastavnoj bazi, budući simulacijski prostori bit će u najmodernijem obliku koji su sada itekako potrebni.



- Naši studenti trebaju uživo moći vidjeti i pratiti operaciju, a među kliničkim granama najzanimljivije su kirurgija, potom pedijatrija s neonatologijom. Studenti će imati priliku vježbati na lutkama, uz nadzor izvoditi kliničke vježbe s pacijentima i tako izvježbani započinjati svoju buduću liječničku praksu - pojašnjava dekan Mihaljević, osvrnuvši se i na ukupno 26 nastavnih baza i suradnih ustanova Medicinskog fakulteta Osijek diljem Hrvatske. Međutim, ravnatelj Zubčić smatra kako nastavnu bazu treba jačati u domicilnom kliničkom centru i produbljivati odnose s glavnom nastavnom bazom, onom osječkom, kao jezgrom koja "drži" osječki Medicinski fakultet.

- Moramo vidjeti jesu li svi ugovori učinkoviti, jer ne može nešto biti nastavna baza, a da se ondje ništa ne događa. Nasuprot onim neaktivnim, Poliklinika Magdalena i Specijalna bolnica Sv. Katarina, obje iz Zagreba, te pojedine druge zdravstvene ustanove, vrhunske su kvalitete u stručnome dijelu, što daje dodatan plus našemu fakultetu - smatra doc. Zubčić. Dekan Mihaljević dodaje kako su osječki studenti u uvjetima pandemije privremeno prestali odlaziti u te ustanove, no suradnja će se obnoviti jer su ankete pokazale veliko obostrano zadovoljstvo u radu s izmještenim nastavnim bazama. Također, obnovit će se ugovori, kažu naši sugovornici, sa svim onim nastavnim bazama koje su korisne za podizanje kvalitete nastave na Medicinskom fakultetu Osijek.

- Moramo znati da je fokus cjelokupnog obrazovnog procesa, predkliničkog i kliničkog dijela nastave studenata medicine - budućih liječnika, stjecanje kompentencija za liječenje bolesti. Sve što radimo i činimo i što ćemo činiti i nadalje usmjereno je prema bolesniku. Osnovni je cilj našeg rada u sinergiji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek osigurati uvjete za kvalitetno obrazovanje studenata medicine prema postojećim i novim studijskim programima te omogućiti trajnu izobrazbu liječnika i drugih zdravstvenih stručnjaka kao dijela njihova cjeloživotnog obrazovanja - zaključuje dekan Mihaljević.