Crna kronika
SVIH 16 OSOBA NAKON ISTRAGE OSLOBOĐENO JE SUMNJE

Nakon 28 godina osumnjičenima za genocid u Tovarniku ukinut pritvor
Objavljeno 28. rujna, 2021.
Nakon punih 28 godina od početka istrage ukinuto je rješenje o istražnom zatvoru za 16 osoba koje su bile osumnjičene za genocid i ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Tovarniku. Svi su nakon dugogodišnje istrage oslobođeni sumnje, a nijedan nije bio u pritvoru, jer su bili u bijegu.

Sve je počelo 18. siječnja 1993. godine, kada je rješenjem suca istrage Županijskog suda u Osijeku određen istražni zatvor protiv Gorana Rudića, Đorđa Šalajića, Milana Ćulibrka, Zorana Zeca, Radoslava Zeca, Slavka Poznanovića, Nenada Svitlice, Vojka Vukadinovića, Dragana Ivanovića, Miljenka Miljkovića, Đure Čujića, Pave Opačka, Srećka Pokrajca, Zorana Tepavca, Željka Cvetića i Sime Tintora. Sumnjičili su se da su od rujna do listopada 1991. godine u Tovarniku, kao pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, počinili kaznena djela ratnog zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava - genocid i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na štetu hrvatskog stanovništva u Tovarniku.

Istraga je pokrenuta 15. siječnja 1993. godine i proširena 18. lipnja 1993. te je naloženo izdavanje tjeralice s obzirom na to da su svi bili u bijegu. S obzirom na to da su svi bili nedostupni tijelima kaznenog progona RH, rješenjem Županijskog suda u Osijeku od 17. srpnja 2001. godine istraga je prekinuta. Dva desetljeća kasnije, 1. travnja ove godine, osječko Županijsko državno odvjetništvo donijelo je rješenje o obustavi istrage protiv svih okrivljenih, jer tijekom istrage nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su počinili kaznena djela za koje ih se teretilo. Prestali su postojati razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen te je sudac istrage prošloga tjedna, 22. rujna, prihvatio prijedlog zamjenika državnog odvjetnika te donio rješenje o ukidanju istražnog zatvora.

Iz izviješća o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iščitava se kako je zbog proteka vremena sve teže doći do dokaza o počinjenim ratnim zločinima.

- Treba imati u vidu da se radi o događajima koji su se zbili prije gotovo 30 godina, tako da je vrlo teško rekonstruirati događaje na mjestu počinjenja kaznenog djela, ili iz razloga što se potencijalni svjedoci sve teže prisjećaju konkretnih događaja te su im iskazi manjkavi i nekvalitetni, ili je sve veći broj umrlih, što dodatno otežava utvrđivanje činjenica o počinjenju djela i prikupljanje dokaza - navodi DORH.

Prošle godine nadležna županijska državna odvjetništva zaprimila su 18 kaznenih prijava zbog kaznenih djela ratnih zločina. Lani je i optuženo 28 osoba, a nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 24 osobe, pri čemu je 14 osoba osuđeno, tri su oslobođene, a protiv sedam je odbijena optužba, pretežito zbog smrti optuženika. Protiv oslobađajućih presuda nadležna županijska državna odvjetništva podnijela su žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Hrvatska Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) u svom izviješću navodi kako je u trenutku pisanja javnog izvješća još uvijek nepoznata sudbina 1458 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 400 smrtno stradalih osoba, što ukupno čini 1858 neriješenih slučajeva. SOA kontinuirano, u suradnji s drugim nadležnim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja, MUP, VSOA), sudjeluje u rasvjetljavanju sudbine i mjesta ukopa nestalih osoba.

S.Lacić
16

osoba bilo je na

tjeralicama zbog bijega