Kravlje mlijeko još je uvijek najcjelovitiji i uravnoteženi izvor bjelančevina, masnoća i ugljikohidrata. Mlijeko je najpoznatija namirnica upravo zbog kalcija koji sadrži, a koji pomaže u izgradnji snažnih kostiju te prevenciji razvoja koštanih bolesti poput osteoporoze. Osim toga, kalcij ima ulogu i u metabolizmu energije, regulaciji krvnog tlaka, mišićnoj kontrakciji te djelovanju hormona.

Sa sve većim brojem studija o nezdravom kravljem mlijeku te negativnim utjecajima koje mliječna mast ima na ljudski organizam počelo je rasti zanimanje za zamjene za mlijeko u zdravijim oblicima.

Mlijeko sadrži šećere koji se zovu laktoza. Kod osoba čija tijela ne proizvode enzime za razbijanje tih šećera javlja se intolerancija na laktozu. Mlijeka bez laktoze su okusom dosta slađa od običnog mlijeka jer je laktoza razbijena na manje komponente: glukozu i galaktozu koje su slađe od laktoze.

Sojino mlijeko, popularna alternativa više od četiri desetljeća, najčešće se može usporediti s kravljim mlijekom u smislu ukupne ravnoteže hranjivih tvari. Također je najbogatije proteinima od svih alternativnih mliječnih opcija. Tako je danas na policama supermarketa dostupno zobeno, rižino, bademovo, kokosovo i razna druga mlijeka. Upravo su mliječni proizvodi najbolji i preporučljiv izvor kalcija. Budući da alternativna mlijeka imaju u prirodnom stanju manje kalcija nego kravlje, odaberite ona koja su pojačana kalcijem. Također, različiti oblici kalcija različito se apsorbiraju, pa birajte kalcijev karbonat, umjesto kalcijeva trifosfata.

Sojino mlijeko također sadrži fitonutrijente poznate kao izoflavoni, za koje se pokazalo da pomažu u borbi protiv raka. Međutim, nije savršena zamjena; neki se ljudi žale na svojstven okus, napisali su autori, a neki su znanstvenici izrazili zabrinutost zbog antihranjivih tvari koje se prirodno nalaze u soji, poput fitinske kiseline, što može otežati da tijelo apsorbira i probavlja važne vitamine i minerale.

Jasno je da je sojino mlijeko najbolja alternativa za zamjenu kravljeg mlijeka u ljudskoj prehrani, zaključili su znanstvenici. Priznaju, međutim, da više ljudi može uživati u okusu bademova mlijeka. Masti su karakteristične za kravlje mlijeko, dok se alternativna mlijeka mogu pohvaliti niskim udjelom masti i kolesterola.

Bademovo mlijeko na tržištu se pojavilo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ali je tek u proteklih nekoliko godina postalo popularno jer je ljudimo trebalo vremena da doznaju za sve blagodati i zdravstvene dobrobiti koje ono ima. Bademovo mlijeko nastaje od suhih badema koji se melju sve dok od njih ne nastane maslac. Potom se miješa s vodom i vitaminima. Bademovo mlijeko je zdrava zamjena za mlijeko, osobito za one koji ne podnose laktozu. Sadrži vlakna, kalcij, magnezij, mangan, kalij, željezo, cink, vitamin E i druge antioksidanse. Sadrži i vrlo važne omega-3 masne kiseline koje štite srce i štite od srčanih bolesti. Masti u bademovu mlijeku su nezasićene, pa je dobar izbor za osobe koje imaju srčane probleme. Jedna šalica bademova mlijeka (250 ml) sadrži oko 1 g proteina, 1 g dijetalnih vlakana, oko 2 g ugljikohidrata, 3 g masti i oko 40 kcal po porciji.

Rižino mlijeko pravi se od riže, i to obično od smeđe riže. Siromašno je kalorijama i masnoćama, a rok trajanja mu je otprilike isti kao kod kravljeg mlijeka. Ne sadrži gluten, kolesterol i zasićene masnoće. Rižino mlijeko prikladno je za osobe sklone alergijama i intoleranciji na hranu jer sadrži najmanje alergena. Ima visoki glikemijski indeks (GI), pa se ne preporučuje osobama koji paze na kilograme i dijabetičarima. Rižino mlijeko smatra se najhranjivijim biljnim mlijekom te napitkom koje najvjerodostojnije može zamijeniti kravlje mlijeko u receptima.

Jasminka Knežević