Ako se oslanjate na kofein da vas probudi, niste jedini. Bez obzira na to je li riječ o kavi, čaju ili bezalkoholnim pićima, kofein konzumira više od 80 posto ljudi u većini zemalja svijeta. Ne treba pretjerivati. Višak kofeina loše utječe na kardiovaskularni sustav. Većina ljudi unosi veću dozu kofeina od dopuštene. Prosječna šalica kave sadrži oko 100 miligrama kofeina, jedno gazirano piće oko 50 miligrama, a energetsko piće sadrži čak do 250 miligrama. Svi metaboliziraju ili razgrađuju kofein različito. U prosjeku, maksimalna koncentracija kofeina u tijelu obično dosegne svoj vrhunac sat vremena nakon što pojedete ili popijete nešto što sadrži kofein. Ako popijete šalicu kave svako jutro, ona na tijelo ima učinak još pet sati. Ali ako uzimate nekoliko doza kofeina tijekom dana onda je njezina koncentracija u pravilu najveća u kasnim popodnevnim satima, a najniža ujutro nakon buđenja. Međutim, bilo kakvi učinci na kardiovaskularni sustav mogu trajati između 10 i 60 sati, upozoravaju stručnjaci. Kofein povisuje krvni tlak te je on izraženiji kod ljudi koji inače pate od visokog tlaka, kao i kod onih starije životne dobi.

Kada se kofein izbaci iz svakodnevnog života, dolazi do snižavanja krvnog tlaka. Kofein potiče simpatičku aktivnost u našem mozgu, a manifestira se kao budnost što u konačnici izaziva sužavanje krvnih žila.

Većina studija nije pokazala štetne učinke unosa kofeina u obliku filtrirane kave na razinu kolesterola. Međutim, nefiltrirana kava može izazvati neznatno povišen LDL, odnosno loš kolesterol te ukupni kolesterol. Osobe osjetljive na kofein mogu imati simptome lupanja srca nakon unosa kofeina.

Bez obzira na to jeste li ljubitelj kave, ne pretjerujte s dozama. Prema studiji objavljenoj u časopisu American Heart Association, umjerena konzumacija ne ometa rad srca, a neke studije zaključile su da je mala doza čak povezana s manjim rizikom od moždanog udara. J.Kn.