Čak deset posto hrvatskog BDP-a 2019. godine ostvareno je na domaćem tržištu nekretnina, a ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 39,8 milijardi kuna, podaci su objavljeni u publikaciji "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.", koju je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Lani su ostvarene 111.673 transakcije, što je u odnosu prema 2018. godini rast od 6,5 posto. Najveći broj, 38.315 transakcija pritom se odnosi na trženje poljoprivrednim zemljištem, što čini 34,3 posto njihova ukupnog broja. Slijede transakcije stanova/apartmana, kojih je ostvareno 26.480, odnosno 23,7 posto ukupnog broja te transakcije građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 17.100 (15,3 posto). Kupoprodaje obiteljskih kuća zabilježeno je 14.006, što je činilo 12,5 posto ukupnog broja ostvarenih transakcija na tržištu nekretnina te godine. Grad Osijek je s 1775 kupoprodajnih transakcija na trećem mjestu u Hrvatskoj, iza Zagreba, gdje je prošle godine obavljeno 13,5 tisuća transakcija, iza kojega slijedi Split s dvije tisuće. Iza slavonske metropole po broju transakcija su Zadar s 1480 i Rijeka s 1304 transakcije. Za ove gradove učestalije su transakcije stanova i apartmana dok u Slavoniji prevladava trgovina poljoprivrednim zemljištem. Građevinska zemljišta pak se najviše kupuju i prodaju u priobalnom području.


"Rast cijena nekretnina vezan je uz intenzitet turističke aktivnosti, pa su ondje gdje ima više noćenja turista i cijene nekretnina, poglavito stanova, obiteljskih kuća i zemljišta, više", kazala je voditeljica projekta izrade publikacije Ivana Rašić s zagrebačkog Ekonomskog instituta.


Najniže cijene stanova od 3577 kuna po četvornom metru ostvarene su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najviša medijalna cijena od oko 18 tisuća kuna postignuta je u Dubrovniku. U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj medijalne cijene stanova u visini do pet tisuća kuna zabilježene su u 45 jedinica lokalne samouprave. I obiteljske kuće najviše cijene postižu u gradovima i općinama jadranske Hrvatske, i to medijalnim cijenama iznad 10 tisuća kuna, dok su cijene po četvornom metru u ruralnim kontinentalnim dijelovima Hrvatske od tisuću i manje kuna. Što se pak tiče poslovnih prostora, većina gradova i općina iz slavonskih županija nalazi se u kategoriji od 4000 kuna po četvornom metru i manje, a najskuplji su u Dubrovniku (12.599), Splitu, Rovinju…


I poljoprivredna zemljišta najskuplja su u priobalnim dijelovima države i iznose od 50 do 100 kuna po četvornom metru, a najviša medijalna cijena na kontinentu od 4,2 kune zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, cijena od jedne kune zabilježena je u Sisačko-moslavačkoj, a 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji. U Zagrebu je, za usporedbu, medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila 21,7 kuna. Najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna. Medijalne cijene građevinskog zemljišta ispod 10 kuna po kvadratu bilježe se u 13 jedinica, poput Slatine, Orahovice, Lekenika, Pakraca i Novske.


Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da pokazateljima o tržištu nekretnina u ovoj godini još ne raspolažu, no kako se može očekivati i da će koronakriza i recesija usporiti trendove. Koliko će se to brzo i intenzivno odraziti na cijene ostaje prilično neizvjesno jer tržištu nekretnina treba znatno više vremena da se cjenovno prilagodi situaciji.