Novosti
BDP U 2019. PORASTAO ZA 2,9 POSTO

Izvoz i osobna potrošnja glavni su generatori rasta
Objavljeno 29. veljače, 2020.
Marić: Nemoguće je procijeniti kolike će biti gospodarske posljedice koronavirusa

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je već 22. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom. U cijeloj prošloj godini BDP je pak porastao za 2,9 posto, što je brže nego godinu prije kada je rast iznosio 2,6 posto. Brži rast u prošloj godini ponajviše se zahvaljuje snažnom 4,1-postotnom skoku u prvom tromjesečju, u drugom je kvartalu BDP porastao za 2,4, a u trećem za 2,9 posto na godišnjoj razini.



Rast izvoza

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u posljednjem lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS. No doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.


Potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za četiri posto u odnosu prema istom razdoblju godinu prije, što je brži rast u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je porasla za 3,1 posto. Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu za 5,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 5,1 posto u prethodnom tromjesečju. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 0,1 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u prethodnom tromjesečju, kada je uvećan za 4,3 posto.


U proteklom kvartalu brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su za četiri posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu prema rastu od pet posto u prethodnom tromjesečju. U četvrtom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 3,5 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je iznosio 2,9 posto.


Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama.


"Možemo biti zadovoljni, 2,9-postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bi ju ne samo održali nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se, među ostalim, ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti kako bismo ne samo održali nego i podignuli stopu rasta", rekao je Marić. Dometnuo je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto. "Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić. Kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod. Ministar financija ističe i kako je dojmljiv rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto. "Trebamo staviti naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.


Upitan kako planira zaštititi javne financije uz utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.
Nova situacija

Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva. Tu je i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.


Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuje da su stope rasta BDP-a očekivane i očekuje da će se preliti i na prvi ovogodišnji kvartal, ali upozorava da početkom ožujka slijedi posve nova situacija, koja će ovisiti o koronavirusu.


Lovrinčević upozorava da je najveći problem u strukturi BDP-a slabljenje prerađivačke industrije, što je, kako kaže, i europski problem. U Hrvatskoj taj problem, prema njegovim riječima, eskalira, što je utjecalo i na izvoz roba. S druge strane, povoljne vremenske prilike pogodovale su izvozu usluga, dodaje on, i to čak i u posljednjem lanjskom kvartalu.
Lovrinčević primjećuje da su brutoinvesticije bile na uobičajenoj godišnjoj razini te da su njihov glavni izvor europska sredstva, pa je većinom riječ o javnim investicijama u graditeljstvo, no upozorava da nedostaju investicije privatnog sektora u tehnologiju i proizvodnju. Smatra da će se osobna potrošnja intenzivirati, te da će ostati glavni generator rasta zbog povećanja plaća u javnom sektoru i širenja neoporezivih primitaka.


Hina/D.Pavlović
Željko Lovrinčević

Ekonomski institut Zagreb

MOGUĆ NEGATIVAN UTJECAJ PANIKE ZBOG KORONAVIRUSA

Lovrinčević do kraja veljače očekuje solidno punjenje proračuna od PDV-a, ali promjene će, kaže, vjerojatno nastupiti u ožujku zbog događanja s koronavirusom. Naime, objašnjava, ono što se događa na svjetskim burzama "posve sigurno je zapravo panika" te se očekuje negativan utjecaj koji bi mogao možda već gurnuti dio europskih zemalja u drugom kvartalu prema recesiji. Negativna kretanja dobrim dijelom u Europi očekuje od početka ožujka pa do svibnja, a ključnim drži treći kvartal. "Pitanje je", kaže, "hoće li se tada stvari stabilizirati i panika popustiti, a virus bar dijelom biti pod kontrolom, ili se to neće dogoditi." Ako se to ne dogodi, onda Europa i svijet klize prema novoj recesiji, smatra Lovrinčević. "Treći kvartal će zapravo biti odgovor na sva naša pitanja, što će biti u smislu utjecaja koronavirusa na ekonomiju", rekao je. Svi su scenariji, kaže, otvoreni. "U Hrvatskoj je, ako se sve dobro završi s virusom, otvoren scenarij rasta do kraja godine između jedan i pol do dva posto, ako se stvari dobro razviju i ne bude li većih šokova, ali moguće je i da stvari eskaliraju s koronavirusom", kaže Lovrinčević.
VLADA: NASTAVLJAMO S REFORMAMA
Podatci o rastu BDP-a za 2,9 posto u 2019. potvrda su da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, ali na zdravim temeljima, ocijenio je premijer Andrej Plenković. Ostvareni rast bio je gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a od 1,5 posto, što je omogućilo daljnje približavanje Hrvatske prosječnoj razini razvijenosti članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9 posto Hrvatska se, prema posljednjim procjenama Europske komisije, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a, ističe Vlada u priopćenju. "Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama‘‘, poručio je Plenković.
22.

tromjesečje zaredom hrvatski BDP raste
Možda ste propustili...

BIVŠA ŠEFICA RAČUNOVODSTVA HDZ-A TERETI POKOJNOGA BRANKA VUKELIĆA

Izvršavala naredbe odgovornih kako ne bi ostala bez posla

DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO

Poziv za članove biračkih odbora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

30. GODIŠNJICA KONSTITUIRANJA PRVOG DEMOKRATSKOG I VIŠESTRANAČKOG SABORA

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

2

PREDSJEDNIK REPUBLIKE ZORAN MILANOVIĆ

Ne bojkotiram obilježavanje Dana državnosti, to je predizborni skup

3

MIROSLAV ŠKORO I IVAN PENAVA DOGOVORILI SURADNJU

Penava će nositi listu Domovinskog pokreta