Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je već 22. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom. U cijeloj prošloj godini BDP je pak porastao za 2,9 posto, što je brže nego godinu prije kada je rast iznosio 2,6 posto. Brži rast u prošloj godini ponajviše se zahvaljuje snažnom 4,1-postotnom skoku u prvom tromjesečju, u drugom je kvartalu BDP porastao za 2,4, a u trećem za 2,9 posto na godišnjoj razini.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u posljednjem lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS. No doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.


Potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za četiri posto u odnosu prema istom razdoblju godinu prije, što je brži rast u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je porasla za 3,1 posto. Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu za 5,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 5,1 posto u prethodnom tromjesečju. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 0,1 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u prethodnom tromjesečju, kada je uvećan za 4,3 posto.


U proteklom kvartalu brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su za četiri posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu prema rastu od pet posto u prethodnom tromjesečju. U četvrtom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 3,5 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je iznosio 2,9 posto.


Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama.


"Možemo biti zadovoljni, 2,9-postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bi ju ne samo održali nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se, među ostalim, ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti kako bismo ne samo održali nego i podignuli stopu rasta", rekao je Marić. Dometnuo je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto. "Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić. Kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod. Ministar financija ističe i kako je dojmljiv rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto. "Trebamo staviti naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.


Upitan kako planira zaštititi javne financije uz utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.

Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva. Tu je i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.


Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuje da su stope rasta BDP-a očekivane i očekuje da će se preliti i na prvi ovogodišnji kvartal, ali upozorava da početkom ožujka slijedi posve nova situacija, koja će ovisiti o koronavirusu.


Lovrinčević upozorava da je najveći problem u strukturi BDP-a slabljenje prerađivačke industrije, što je, kako kaže, i europski problem. U Hrvatskoj taj problem, prema njegovim riječima, eskalira, što je utjecalo i na izvoz roba. S druge strane, povoljne vremenske prilike pogodovale su izvozu usluga, dodaje on, i to čak i u posljednjem lanjskom kvartalu.
Lovrinčević primjećuje da su brutoinvesticije bile na uobičajenoj godišnjoj razini te da su njihov glavni izvor europska sredstva, pa je većinom riječ o javnim investicijama u graditeljstvo, no upozorava da nedostaju investicije privatnog sektora u tehnologiju i proizvodnju. Smatra da će se osobna potrošnja intenzivirati, te da će ostati glavni generator rasta zbog povećanja plaća u javnom sektoru i širenja neoporezivih primitaka.