Novosti
KRIZNO KOMUNICIRANJE O KORONAVIRUSU

Profesionalni pristup umirio građane i smanjio psihozu
Objavljeno 28. veljače, 2020.
Macan: Ministar Vili Beroš je faktor koji pomaže da se panika smanji

Koliko je god u situaciji kakvu svijet i Hrvatska trenutačno proživljavaju s pojavom koronavirusa važno krizno komuniciranje koje javnosti treba prenijeti realnu sliku svega što se događa, ništa manje nije važna uloga onih koji te vijesti prenose.


Domaći stručnjaci, komunikolozi i politolozi, smatraju da je u Hrvatskoj na snazi odličan prikaz klasičnog školskog primjera pozitivnog i dobrog kriznog komuniciranja državnih institucija s građanima, medijima i općenito javnošću. U cijeloj toj priči, međutim, posljednjih su dana, zapravo od početka pojave virusne bolesti, isplivala dva važna imena - novog ministra zdravstva Vilija Beroša i prof. Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Te dvije osobe svojom smirenošću, profesionalnim pristupom, argumentiranim i jednostavnim nastupima građanima daju sigurnost i vjeru da je sve ono o čemu govore potpuno istinito i šalju nam poruke da drže "stvar pod kontrolom‘‘. Teško je, naime, i zamisliti kako bi se, u ovoj nimalo ugodnoj situaciji, snalazio bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić.


Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan je mišljenja da se ministar Beroš pokazao dobrom odlukom i akvizicijom, vrlo proaktivno, vjerodostojno i uvjerljivo.


- On je taj faktor koji pomaže da se panika smanji i svojim postupcima ne dolijeva ulje na vatru, već, naprotiv, gasi taj požar. U principu se pokazalo da je Vlada pravovremeno reagirala. S obzirom na to da smo predsjedajući Europskom unijom, to je bila top-tema za cijeli EU, i s obzirom na to da je Beroš praktički vodio koordinaciju ministara zdravstva, bili smo u špici rješavanja problema s koronavirusom, a ne negdje sa strane - tvrdi Macan dodajući kako je to očito pomoglo da Hrvatska na vrijeme digne sve mjere pripravnosti.


Politologinja Marijana Grbeša Zenzerović, pak, za komunikaciju prof. Alemke Markotić kaže da je riječ o profesionalnom pristupu kojemu je cilj informirati građane, educirati ih za ovu novonastalu situaciju, ali bez pretjeranog dramatiziranja.


- Cijeli sustav se do sada pokazao iznimno operativnim i mislim da su jako dobro odradili cijelu stvar, na raspolaganju su građanima i novinarima nonstop i čini se da jako dobro funkcioniraju. Vidimo da posljednjih dana ta komunikacija ide u smjeru smirivanja nepotrebne psihoze koja je nastala, a koja je prije svega rezultat senzacionalističkog izvještavanja medija za koje se nadam da su počeli racionalnije izvješćivati o cijeloj stvari jer je sada, i svi na to upozoravaju, psihoza puno veća opasnost od samog virusa - kaže Grbeša Zenzerović.


Pozitivnim također smatra i umirujuće poruke koje šalje premijer Andrej Plenković.
- Posljednjih dana šalje izrazito dobre poruke, sam maksimalno umiruje situaciju i u tom smislu komunikacija mu je jako dobra. Institucije moraju pripaziti da izbalansiraju zapravo tu poruku "sve je pod kontrolom" nasuprot tome da se događa nešto "izuzetno ozbiljno". To nije jednostavno - smatra Grbeša Zenzerović.


Tomislav Prusina
Ptičja gripa puno lošije iskomunicirana
Lošiji primjer krizne komunikacije mogli smo vidjeti 2005. godine kada se u Hrvatskoj prvi put pojavila ptičja gripa. "Institucije su tada puno nespremnije reagirale na to nego sada kada su se brzo organizirale i posložile. Onda, međutim, nije bilo nešto što imate danas, a to su društvene mreže. Društvene mreže zapravo ubrzavaju širenje tih poruka i dezinformacija. Toga nije bilo tada i kriznu komunikaciju moglo se usmjeriti i lakše kontrolirati. Međutim danas je to puno teže i treba biti puno oprezniji u porukama koje se šalju", tvrdi Grbeša Zenzerović.

Macan pak smatra da je to bio odličan primjer kako se može proaktivno reagirati i onda pogriješiti i onda popravljati. "Vlada je dobro reagirala u prvom momentu kada su smaknuti svi zaraženi labudovi, ali su slike egzekucija domaće peradi završile u medijima bez cenzure. Ljudi su nakon takvih slika odustali od kupnje domaće piletine, iako nije bilo opasnosti od bolesti, nitko nije bio inficiran i nitko se nije razbolio. No šteta gospodarstvu je napravljena, prodaja domaće piletine stala na nekoliko tjedana. Onda se to moralo sanirati. Morate biti jako oprezni da kada odradite jedan dio, ne napravite štetu negdje drugdje", poručuje Macan.
Najčitanije iz rubrike