Magazin
TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (I.)

Hrvatska postaje veliko gradilište
Objavljeno 17. kolovoza, 2019.
GRADNJA PELJEŠKOG MOSTA I LNG TERMINALA PRIMJERI SU KVALITETNIH POLITIČKIH I EKONOMSKI OPRAVDANIH ODLUKA

Vezani članci

TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (II.)

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: Velike investicije u sektoru prometa

INTERVJU: ANDREJ GRUBIŠIĆ

Premalo nas radi, a imamo nisku prosječnu produktivnost

Kada se govori o nekim od najvećih proizvodnih kapaciteta u RH koji su do sada bili od kapitalnog značaja, a godinama su u problemima, brodogradnja je na prvom mjestu. Zato je vijest da Vlada osigurava uvjete za spas 3. maja u javnosti dočekana kao još jedna mogućnost da se brodogradnji pruži nova šansa za opstanak.

‘‘Politička je odluka donesena. To je ono što je najvažnije, jer iza nje stojimo kao Vlada. Sad slijede tri faze - deblokada, priprema nastavka proizvodnje i pronalaženje financijske konstrukcije, odnosno jamstava za dovršetak brodova koji su trenutačno naručeni u 3. maju‘‘, kazao je premijer Plenković, dodavši da sve skupa neće biti na trošak poreznih obveznika.

Što se općenito, ali i konkretno, kapitalnih projekata u RH tiče, premda je Vlada na godišnjem, ministre ne zaobilaze pitanja oko tih poslova, planova, realizacije, investiranja... Primjerice, 31. srpnja navršila se godina dana od kada je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation počela gradnju 2,08 milijardi kuna vrijednog mosta Pelješac. Prema ugovoru, za manje od dvije godine most mora biti završen. U godinu dana napredak na najvećem hrvatskom gradilištu i vodećem kapitalnom projektu u radovima je impresivan. Podsjetimo, most uvelike financira EU, a radi se o jednom od najznačajnijih objekata koji se gradi u Europi proteklog desetljeća. "Vrijedno je napomenuti da je ukupna težina mosta 80 tisuća tona čelika, što pod vodom, što iznad, a to ilustrativno znači da će težiti kao deset Eiffelovih tornjeva", istaknuo je premijer Plenković, a konstrukcijom i cijelom izvedbom impresionirani su i brojni domaći i svjetski stručnjaci. Most je zajedno s prilaznim cestama ukupne vrijednosti 520 milijuna eura, no tu također valja istači da most napreduje, ali gradnja prilaznih cesta još nije počela, što izaziva brojne kritike i nedoumice.

OMIŠALJ, KRK
Vlada je početkom godine donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura. Europska komisija za gradnju plutajućeg terminala dodijelila je nepovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Prema Vladinoj odluci, iz državnog će se proračuna za realizaciju prve faze gradnje LNG terminala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terminala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske važan za energetsku neovisnost i sigurnost, za što je nužno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora. "Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prije svega kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju", istaknuo je Ćorić. Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara. Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi sa zakupom kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala. Ministar je najavio nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina. Jednom riječju, LNG je neupitno još jedan kapitalni projekt.

KINESKI INTERESI
Vlada je donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove. Dokument sadrži 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine. Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.

Kada je riječ o kapitalnim projektima hrvatske Vlade valja podsjetiti da je i kineski premijer s 250 suradnika i gospodarstvenika u travnju posjetio Hrvatsku, pa su dvije zemlje potpisale desetak sporazuma o suradnji u infrastrukturi, poljoprivredi, digitalnim tehnologijama, turizmu, znanosti i gospodarstvu. Nakon Pelješkog mosta, idući veliki konkretan projekt mogao bi biti modernizacija nizinske pruge Zagreb - Rijeka i hrvatskih luka, istaknuto je. Hrvatska je potpisala i devet općih memoranduma s NR Kinom iz područja trgovine, ulaganja, poljoprivrede, prometa, znanosti, tehnologije i inovacija, obrazovanja, sporta i turizma, a najkonkretniji je protokol s carinskom upravom koji će omogućiti izvoz mliječnih proizvoda. Hrvatska se nada kineskim ulaganjima u prometne projekte. Tu se prije svega misli na Luku Rijeka i cjelokupni riječki prometni pravac, što uključuje nizinsku prugu na dionici od Rijeke do Karlovca, kao i projekte poput zračnih luka.

O programu građenja i održavanja javnih cesta do 2020. godine, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže: "Ukupna ulaganja planirana su u iznosu od 17 milijardi kuna, od toga se 28,05 posto odnosi na autoceste, 55,18 posto na državne ceste, a 16,76 posto na ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta. Ukupna ulaganja u mrežu autocesta predviđena su u iznosu 4,7 milijardi kuna, od čega milijarda kuna za redovno održavanje, 1,1 milijarda kuna za poboljšanje i obnovu, a za investicije u gradnju autocesta 2,5 milijardi kuna. U državne ceste uložit će se 9,4 milijarde kuna, a najviše za gradnju novih - 5,7 milijardi kuna. U najvećem dijelu ta će se gradnja sufinancirati iz sredstava EU fondova, dok će se sredstva iz trošarina za gorivo najvećim dijelom koristiti za financiranje projekata poboljšanja i obnove postojeće mreže državnih cesta", naveo je ministar. Za županijske i lokalne ceste predviđeno je ulaganje od 2,8 milijardi kuna, a najvećim dijelom ovisit će o prihodima ostvarenima prilikom registracije vozila, iz naknade za ceste.

BOLJA KLIMA
Punom parom, ljetu unatoč, radi i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je u prva tri mjeseca, u okviru najvećeg operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ugovorilo 491 projekt ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna! Gotovo jedna milijarda kuna novih projekata iz EU fondova odnosi se na projekte u sektoru zaštite okoliša, dok je za projekte energetske učinkovitosti ugovoreno 700 milijuna kuna, za razvoj prometne infrastrukture 500 milijuna kuna te 200 milijuna kuna za nove projekte u poduzetništvu. Također, korisnicima je trenutačno kroz 82 natječaja stavljeno na raspolaganje 10,1 milijarda kuna iz europskih fondova, od čega se raspoloživa sredstva najviše odnose na projekte u sektoru prometa (2,5 milijardi kuna), korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoj širokopojasne infrastrukture (1,4 milijarde kuna) te za projekte u sektoru zaštite okoliša (850 milijuna kuna).

Uglavnom, investicijska klima u Hrvatskoj bolja je nego prije, ali i dalje je previše prepreka ubrzavanju investicija i to ponajprije administrativnih. Inače, riječ "investicija" konačno je dobila građansko pravo, o investicijama se opet govori..., izjavio je na jednom od poduzetničkih foruma i ugledni ekonomist Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. No, ipak je dodao da Hrvatska i dalje nema dovoljno investicija, ali i da njihova struktura često nije adekvatna - previše se ulaže u opće uvjete, kvalitetu života i sl., a premalo u proizvodnju i stvaralaštvo koji stvaraju porezne prihode, nova radna mjesta, pa se onda prema toj liniji diže i kvaliteta života. "Javni sektor, ponajprije država, preko svojih agencija i institucija mora učiniti dodatni napor na uklanjanju uskih grla. Uska grla za investicije su zakoni i propisi i njihova usklađenost, nedostatak stručne radne snage, a na trećem mjestu su kvaliteta infrastrukture, porezi i sl.", kazao je Vedriš. Dodao je da nije dovoljno ukloniti jednu prepreku nego treba sinergijski djelovati prema svima kako bi se stvorilo dobro poslovno okruženje.

Ukupno uzevši, interes za ulaganja u Hrvatsku porastao je i na temelju članstva u EU-u, ali i na temelju nedavnih pozitivnih ocjena vodećih svjetskih rejting agencija. Pozitivne trendove RH mora iskoristiti, kako za nove kapitalne projekte tako i za popravljanje poduzetničke klime. Gradnja Pelješkog mosta i LNG terminala primjeri su kvalitetnih političkih i ekonomski opravdanih odluka. Ne moramo imati neki svoj (ruzveltovski) New Deal, ali u okvirima naših mogućnosti realno je očekivati da država (vlada) osigura niz novih velikih projekata u skoroj budućnosti.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Slavoniji i Baranji 10 milijardi kuna
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem hrvatska Vlada osnovala je prije gotovo tri godine. U sklopu toga do sada su ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna. U travnju ove godine potpisani su ugovori za 18 projekata vrijednih 422,7 milijuna kuna, a usmjereni su na razvoj turizma i gospodarstva. Od ukupnog iznosa čak 96,2 milijuna kuna odnosi se na nepovratna sredstva Europske unije. Premijer Plenković tom je prilikom rekao da je Projekt Slavonija bio krajnje potreban za njezin razvoj: “Danas smo došli na čak 52 % ugovorenoga i 18,7 % isplaćenoga, što je više od 3,5 milijardi kuna za projekte u Slavoniji”, izjavio je. Među potpisanim ugovorima najvredniji je onaj koji se odnosi na pripremu strateškog projekta gradnje novog KBC-a Osijek, vrijedan 35,3 milijuna kuna. Zatim je tu i ugovor za projekt jačanja društva Đuro Đaković Montaža Izolak, vrijedan 6,3 milijuna kuna, a odnosi se na proširenje i obnovu proizvodnih kapaciteta, slijede i ugovori za gradnju poduzetničkih zona... Među važnim projektima za Osječko-baranjsku županiju financijski su najvredniji Klinički bolnički centar, Gospodarski centar, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, 14 sustava navodnjavanje, I. gimnazija, Srednja škola Donji Miholjac, nedavno završeni Centar za autizam, projekt “Školski obrok za sve”, sveučilišni projekti…

BARBARA DORIĆ

ŠTETNI UTJECAJI NA OKOLIŠ NE POSTOJE

 

Prije godinu i pol umjesto Gorana Frančića na čelo tvrtke LNG Hrvatska, zadužene za razvoj kapitalnog projekta gradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku, imenovana je dr. sc. Barbara Dorić, dotadašnja ravnateljica Agencije za ugljikovodike. S obzirom na to da je LNG jedan od ključnih projekata Vlade premijera Plenkovića, razgovarali smo s dr. Dorić o toj temi, uključujući i nesporazume koji se u medijima vežu uz LNG na Krku, napose od strane nekih ekoloških udruga.

SVE PREMA PLANU
Već ste više od godinu dana direktorica tvrtke LNG Hrvatska. Kakva su iskustva, jeste li zadovoljni s postignutim rezultatima?

- Zadovoljna sam s do sada učinjenim s obzirom na to da smo u nešto od malo više od godinu dana uspjeli ponoviti cijeli niz vrlo kompleksnih postupaka i procesa te praktički počeli projekt od nule ne bismo li ga doveli u fazu gradnje koja napreduje u skladu s planiranim rokovima.

Završen je cijeli niz aktivnosti koji je prethodio samoj gradnji terminala, kao što su priprema dokumentacije i ishođenje dozvola potrebnih za početak gradnje terminala, izrada podzakonskih akata vezanih uz sam rad terminala, zatvaranje tzv. Open Season postupka s ciljem osiguranja minimalno potrebnog zakupa kapaciteta prije početka rada terminala, nabava i ugovaranje FSRU broda, nabava i ugovaranje potrebnih radova na kopnu za gradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom, smanjenje inicijalno projiciranih kapitalnih i operativnih troškova terminala za više od 100 milijuna eura s ciljem zadržavanja tarife na prihvatljivoj razini, odobrenje inicijalno odobrenih sredstava od strane Europske komisije u punom iznosu od 101,4 milijuna eura na značajno manjim kapitalnim troškovima projekta od prvotno planiranih, provedba izvlaštenja za zemljište nužno za gradnju samog terminala i slično.

Sve su to bili vrlo zahtjevni poslovi koje smo paralelno morali odraditi kako bismo gradilište konačno otvorili u travnju ove godine i počeli s konkretnim radovima na terenu.

PODRŠKA IZ EUROPE
Nedavno je Europska komisija odobrila državnu potporu za LNG terminal na otoku Krku. Vaš komentar?

- Odobrenjem državne potpore od strane Europske komisije uspješno se zatvorio i zadnji administrativni rizik realizacije LNG terminala na otoku Krku te su time ujedno uklonjeni svi rizici u realizaciji samog projekta. Sada se u skladu s Odlukom Vlade o financiranju plutajućeg LNG terminala može provesti planirana državna potpora koja je bila nužna za donošenje konačne investicijske odluke i zatvaranje financijske konstrukcije projekta.

Republika Hrvatska obavijestila je Europsku komisiju o izravnom financijskom doprinosu u iznosu od 100 milijuna eura, kao i o naknadi za sigurnost opskrbe koja je predviđena Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin. Europska komisija ocijenila je da su obje mjere potpore u skladu s pravilima Europske unije o državnim potporama, a posebno u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energije, jer pridonose ključnim strateškim ciljevima Europske unije, uključujući diverzifikaciju izvora opskrbe i povećanje sigurnosti opskrbe plinom Europske unije.

Kako se razvijaju radovi na kopnenom dijelu LNG terminala na Krku? Hoće li terminal profunkcionirati početkom 2021.?

- Gradilište terminala otvoreno je sredinom travnja ove godine te su radovi započeli u skladu s dinamičkim planom radova. Prvo su započeti radovi na uklanjanju postojeće građevine pristana B, utvrdica i opreme te su uslijedili radovi bušenja i betoniranja pilota, kao i radovi krčenja trase plinovoda i vodovoda. Trenutačno se radi na pripremi građevinskih radova po pitanju proizvodnje AB elemenata i iskopa trase plinovoda, dok je sva glavna oprema, kao što su cijevi za plinovod, pretakačke ruke i slično naručena.

Radovi napreduju u skladu s planiranom dinamikom te u ovome trenutku nema prepreka da radovi ne budu završeni kako je i planirano, do kraja rujna 2020. godine. Isporuka FSRU broda planirana je u razdoblju između 30. rujna i 30. listopada 2020. godine, a do kada bi svi kopneni radovi trebali biti gotovi. U trenutku dolaska FSRU broda na terminal nužno je provesti sve probne radove s ciljem ishođenja uporabne dozvole, a kako bi terminal postao operativan 1.1.2021. godine.

INTERESNE SKUPINE
LNG terminal na Krku neupitno je strateški interes Republike Hrvatske. S tim se, međutim, ne mire Zeleni (upozoravaju na štetnost za Jadran, prirodu...), ali i neki inozemni interesi (Rusija). Kako to objašnjavate?

- Činjenica je da kada se realiziraju državni strateški projekti manjeg značaja, a kamoli značaja kakav ima LNG terminal, uvijek postoje određene interesne skupine kojima iz nekih razloga realizacija takvih projekata ne odgovara te pokušavaju na sve načine zaustaviti njihovu realizaciju. Dok su projekti u fazi papira, kakav je bio slučaj kod nas zadnjih skoro 30 godina, tada projekte velikim dijelom svi podržavaju, međutim, čim se projekt dovede u ozbiljnu fazu realizacije otpori od strane raznih interesnih skupina dolaze na vidjelo i to većinom kroz širenje lažnih informacija i neargumentiranih tvrdnji.

Što se tiče samog LNG terminala, ne možemo govoriti o bilo kakvim štetnim utjecajima na okoliš s obzirom na to da je riječ o vrhunskoj tehnologiji s minimalnim zahvatima u prostoru, a što su pokazale i razne studije. Na kraju dana sve se svede na neke manje interese raznih pojedinaca i njihovih nejasnih poslovnih namjera, iz čega je vidljivo da značajnijih otpora, osim osobnih interesa, u slučaju ovog projekta nema.(D.J.)

IGOR DEKANIĆ

RAZUMAN STRATEŠKI PROJEKT

 

Gledajući unatrag, koji su se i kakvi problemi generirali tijekom posljednjih 20 godina kada je riječ o LNG-u i ukapljenom plinu u okvirima Republike Hrvatske, pitali smo energetskog stručnjaka, dr. sc. Igora Dekanića, profesora s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?

- Prije 20-ak godina Hrvatska je proizvodila većinu potrebne energije. Premda je potrošnja energije bila veća nego danas, domaća proizvodnja zadovoljavala je oko 70 % potreba u primarnoj energiji. Uz veći dio nafte iz vlastite proizvodnje od oko 1,5 milijun tona godišnje, domaća proizvodnja plina u drugoj polovini 90-ih godina 20. stoljeća bila je između 1,8 i 2 milijarde m3 godišnje. Uz dugoročni ugovor za uvoz milijardu m3 plina godišnje iz Rusije, RH je obilato zadovoljavala potrebe za prirodnim plinom. U takvim okolnostima INA, kao državna kompanija, razradila je ideju gradnje terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina (engl. kratica LNG), prije svega kao projekt za opskrbu plinom zemalja jugoistočne Europe i sredstvo vlastita tehnološkog razvitka. U međuvremenu, INA je u nekoliko faza privatizacije, od 2003. do danas, prepuštena na upravljanje strateškom partneru, mađarskoj kompaniji MOL, a njezin tehnološki i tržišni razvoj je zamro. Zbog svega toga projekt gradnje LNG terminala, unatoč postojanja dvaju međunarodnih konzorcija za njegovu gradnju, u kojima je sudjelovala i INA, nije realiziran.

POTPORA UNIJE
Koliko je LNG važan i za širu regiju?

- Naposljetku je osnovana tvrtka LNG Hrvatska, u vlasništvu Plinacro-a i HEP-a s po 50 % udjela, koja je pristupila realizaciji projekta LNG terminala. Dobivena su europska sredstva od nešto više od 100 mil. € za samu gradnju terminala i oko 10 mil. € za gradnju plinovoda. Danas RH ima godišnje potrebe za plinom od oko tri mlrd. m3, od čega iz domaće proizvodnje dobiva 1,2 mlrd. m3, s padom iz godine u godinu. To je normalno kod crpljenja ugljikovodika iz većim dijelom iscrpljenih plinskih polja jer su ulaganja u novu proizvodnju, zbog načina upravljanja pod dominacijom inozemnog partnera, praktično obustavljena. Kad se domaća proizvodnja za koju godinu smanji na mlrd. m3 ili manje, uz milijardu uvoza iz Rusije, koji najavljuje tvrtka PPD, taman će nedostajati još mlrd. m3 plina. Prema tome, gradnja LNG terminala sad je prije svega interes RH za osiguranjem buduće opskrbe plinom, kao i podizanjem energetske sigurnosti diversifikacijom opskrbe. Hrvatska, unatoč manjoj potrošnji energije nego prije 15-ak godina, više od 50 % potrebne energije uvozi. To će se i povećati za pet ili deset godina, kad će se domaća proizvodnja plina još više smanjiti. Uz to, ovaj projekt ima i širu važnost za energetsku sigurnost susjednih zemalja jer omogućuje i njihovu diversifikaciju opskrbe, a Hrvatskoj pruža priliku dodatne zarade na transportu plina iz LNG terminala za susjedne zemlje.

Nedavno je Europska komisija odobrila državnu potporu za LNG terminal na otoku Krku. Vaš komentar?

- Odobrenje državne potpore od strane Europske komisije, kao i europska potpora za LNG terminal, pokazuje energetsko-strateški karakter ovog projekta. Naime, EU pomno gradi složenu strukturu energetskih tržišta te podupire diversifikaciju opskrbe i diversifikaciju dobavnih pravaca kao ključne elemente sigurnosti opskrbe energijom. Poznata je činjenica da je u suvremenom globaliziranom tržišnom gospodarstvu energetska sigurnost jedna od temeljnih poluga gospodarskog rasta i nacionalne sigurnosti. Stoga su europska potpora i odobrenje hrvatske državne potpore ovom projektu dokazi njegove opravdanosti. Ponavljam, projekt je važan element energetske sigurnosti, ali i opskrbe energijom Hrvatske i susjednih zemalja u idućim desetljećima.

LNG terminal na Krku neosporno je strateški interes RH. S tim se međutim ne mire Zeleni (upozoravaju na štetnost za Jadran, more, prirodu...), ali i neki inozemni interesi (Rusija). Kako to objašnjavate?

- Činjenica da ovaj projekt prate sve glasnija osporavanja kako se on bliži konačnoj realizaciji kao da posredno dokazuje i njegovu logičnu opravdanost. Naime, u Hrvatskoj se brzo prikupi kritična masa negativnih reakcija prema gotovo svakom razvojnom projektu. Dakako da je svaki industrijski objekt na svoj način štetan za prirodu i ljudski okoliš, osobito na Jadranu. Međutim, strogo gledajući, svaka ljudska i civilizacijska aktivnost, koja nadilazi drevne oblike ruralnog života i predindustrijskog načina proizvodnje, štetna je. Na Jadranu je zapravo najštetnija još uvijek dosta raširena nonšalantnost u postupanju s otpadnim vodama. Suvremeno zakonodavstvo, tehnička praksa i sustavi za nadzor osiguravaju razumnu zaštitu okoliša, osobito u EU-u, čije je strogo ekološko zakonodavstvo prihvatila i RH. Stoga se s razumnom sigurnošću može zaključiti kako su hrvatska državna vlast, regulatorni i nadzorni sustavi sposobni realizirati projekt uz minimum rizika za okoliš.

Drugo su geopolitički interesi, a u takvoj situaciji svaki će susjed ili veliki opskrbljivač "dobronamjerno" savjetovati susjeda ili kupca da odustane od projekta koji bi njemu koristio, a ograničiti dominaciju velikog opskrbljivača na tom istom tržištu u opskrbi robom, važnom poput energije.

MAĐARSKI INTERES
Mađarska je zainteresirana za kupnju 25 posto budućeg plutajućeg LNG terminala na Krku. Je li to iznenađenje, što ta ponuda znači za RH?

- To nipošto ne iznenađuje jer Mađarska već dulje vrijeme ima vrlo promišljenu energetsku politiku i na dugoročnoj osnovi vodi računa o vlastitim energetskim interesima. Mađarska najveći dio nafte i plina uvozi iz Rusije, nuklearne elektrane, također gradi, uz uvoz tehnologije i nuklearnog goriva iz Rusije, te stoga planira diversifikaciju opskrbe energijom. Opskrba plinom preko uvoza iz LNG terminala na Krku, tj. iz izvora koji nije pod ruskim nadzorom, s njihova stajališta itekako je razumno rješenje za dugoročnu diversifikaciju opskrbe. U takvoj situaciji logično je da su zainteresirani i za vlasničke udjele, a ne samo za komercijalnu kupnju plina.

Ova činjenica posredno dokazuje koliko je projekt gradnje LNG terminala na Krku dugoročno razuman strateški energetski projekt i za RH i za europske zemlje u okruženju. Za RH ova ponuda može biti itekako povoljna samo ako s naše strane bude dovoljno razuma koji će taj udjel i ubuduće zadržati na 25 posto. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!

INTERLIBER: ZAKLJUČNA PRIČA

U svijetu knjige i Hrvatska je svijet

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

2

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

3

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!