An anti-Iranian regime protester with her face painted in the colours of the Iranian flag takes part in a demonstration outside the Iranian Consulate, in Istanbul, on January 11, 2026. At least 192 protesters have been killed in Iran's biggest movement against the Islamic republic in more than three years, a rights group said on January 11, 2026 as warnings grew that authorities were committing a "massacre" to quell the demonstrations (Photo by Yasin AKGUL/AFP)
AFP
11.1.2026., 19:40
Međunarodne napetosti

Broj poginulih u prosvjedima u Iranu prešao 500, Washington razmatra daljnje poteze

U nemirima u Iranu ubijeno je više od 500 ljudi, objavile su skupine za zaštitu ljudskih prava u nedjelju, dok Teheran prijeti ciljati američke baze ako predsjednik Donald Trump izvede napade i intervenira na strani prosvjednika.

Kako se vlasti Islamske republike suočavaju s najvećim prosvjedima od 2022. godine, Trump iznova prijeti intervenirati ako se nad prosvjednicima bude koristila sila. Skupina za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u SAD-u, HRANA, rekla je da je potvrđeno 490 smrti prosvjednika i 48 sigurnosnih snaga, dok je uhićeno više od 10.600 ljudi.

Prosvjedi su započeli 28. prosinca kao odgovor na rastuće cijene, prije nego što su se okrenuli protiv vjerskih vođa koji zemljom vladaju od Islamske revolucije 1979. godine.

Vlasti optužuju SAD i Izrael za poticanje nemira. Šef iranske policije Ahmad Reza Radan rekao je da su sigurnosne snage pojačale napore da se suoče s "prosvjednicima".

Protok informacija iz Irana je obustavljen zbog internetske blokade od četvrtka. Snimke objavljene na društvenim mrežama u subotu iz Teherana pokazuju velike gomile kako marširaju niz ulicu noću, plješću i skandiraju.

Državna televizija pokazala je desetke mrtvačkih vreća u teheranskoj mrtvačnicu u nedjelju, rekavši da su umrli bili žrtve događanja koje su uzrokovali naoružani teroristi.

Izraelski izvori, koji su bili prisutni na izraelskim sigurnosnim konzultacijama tijekom vikenda, rekli su da je Izrael u stanju visoke pripravnosti za mogućnost američke intervencije.

Izraelski vojni dužnosnik rekao je da su prosvjedi unutrašnja iranska stvar, no da izraelska vojska prati razvoj događaja i da je spremna odgovoriti "silom ako je to potrebno". 

Do prosvjeda u Iranu dolazi u trenutku kad Trump pokazuje američke mišiće na svjetskoj pozornici, nakon otmice venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, i iznošenja mogućnosti kupnje ili otimanja Grenlanda.

Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u TV intervjuu je rekao da su Izrael i SAD doktorirali u destabilizaciji i da su iranski neprijatelji doveli "teroriste koji su zapalili džamije, napali banke i javna dobra."

"Obitelji, molim vas, ne dajte svojoj mladeži da se pridruži prosvjedima i teroristima koji odsjecaju glave i ubijaju", rekao je, dodavši da je vlada spremna slušati ljude kako bi riješila gospodarske probleme.

U telefonskom pozivu u subotu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki državni tajnik Marco Rubio razgovarali su o mogućnosti američke intervencije u Iranu, prema izraelskom izvoru koji je bio prisutan razgovoru.

Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha koji živi u egzilu i istaknuti glas fragmentirane opozicije, rekao je da Trump promatra "neopisivu hrabrost" Iranaca. "Ne napuštajte ulice", rekao je Pahlavi, koji živi u SAD-u.

Netanyahu, koji je govorio tijekom sastanka vlade, rekao je da Izrael pomno motri razvoj događaja. "Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena od jarma tiranije", rekao je.

Predsjednica Europskog parlamenta pozvala Irance da nastave prosvjedovati

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u nedjelju je pozvala prosvjednike u Iranu da nastave prosvjedovati unatoč žestokom obračunu vlasti Islamske republike.

"Hrabrim djevojkama, studentima, muškarcima i ženama na ulicama: Ovo je vaše vrijeme", napisala je Metsola na X-u.

Govoreći o blokadi interneta u Iranu, dodala je: "Znajte da je bilo koji režim koji blokira komunikaciju režim koji se boji svojih ljudi."

Metsola je pozvala vodstvo u Teheranu da promijeni smjer, naglašavajući da dostojanstvo i sloboda nisu previše za tražiti u 2026. godini.

"Ubijanje mora prestati. Nevini i progonjeni moraju biti pušteni. Mora doći kraj represiji", napisala je.

Također je pozvala članice EU-a da povećaju pritisak na Teheran, iako nije rekla kako bi se to trebalo učiniti, rekavši: "Europa mora razumjeti svoju dužnost i mora djelovati."