Dok se protuvladini prosvjedi brzo šire, a međunarodni pritisak raste, čini se da iranski vjerski establišment zasad ne uspijeva riješiti krizu legitimnosti u Islamskoj Republici.

Prosvjedi, koji su prošlog mjeseca izbili u Teheranu, proširili su se na svaku od 31 pokrajine u zemlji, no još nisu dosegli razinu nemira 2022. i 2023. prouzročenih smrću Mahse Amini, koja je preminula u pritvoru zbog navodnog kršenja pravila o odijevanju.

Počevši u Teheranu, gdje je prodavače na tržnici razljutio nagli pad vrijednosti valute rijal, najnoviji prosvjedi sada uključuju i druge skupine ljudi, uglavnom mlade muškarce za razliku od žena i djevojaka koje su imale ključnu ulogu u prosvjedima zbog smrti Amini.

Američka mreža za ljudska prava HRANA je zabilježila da su ubijena najmanje 34 prosvjednika te četvero pripadnika snaga sigurnosti, a da je tijekom nemira uhićeno 2200 osoba, za što analitičari kažu da naglašava dublje razočaranje stanjem u zemlji.

Vlasti su u četvrtak ograničile pristup internetu diljem zemlje, a skupina za nadzor internetskog pristupa NetBlocks je rekla da se to ograničenje proširilo na petak. Do ograničenja je došlo nakon šo je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979., iz inozemstva pozvao na dodatne prosvjede.

"Nije se urušio samo rijal, već i povjerenje", kazao je Alex Vatanka, ravnatelj odjela za Iran u vošingtonskom Institutu za Bliski istok.

Vlasti pokušavaju zadržati dvojak stav prema nemirima tako što govore da su prosvjedi zbog stanja u gospodarstva legitimni i da će na njih reagirati dijalogom dok istovremeno na neke demonstracije odgovaraju suzavcem usred nasilnih uličnih sukoba.

Gotovo pet desetljeća nakon Islamske revolucije, iranski vjerski vođe nailaze na poteškoće u svom pokušaju da premoste jaz između vlastitih prioriteta i očekivanja mladog društva.

"Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom. Umjesto toga, oni (vođe) insistiraju na nuklearnom programu, podržavanju oružanih skupina u regiji i održavanju neprijateljstva sa Sjedinjenim Državama", rekla je telefonom za Reuters 25-godišnja Mina iz Kudašta u zapadnoj pokrajini Lorestan.

"Te politike su možda imale smisla 1979., ali danas nemaju. Svijet se promijenio", kazala je.

Vatanka je pojasnio da je iranski teokratski sustav preživio niz prosvjeda ciklusima represije i taktičkih ustupaka, ali da je upitno koliko dugo ta strategija još može funkcionirati.

"Promjena se sada čini neizbježnom. Kolaps režima je moguć, ali nije zajamčen", rekao je.

Prognani protivnici Islamske Republike, koji su i među sobom duboko podijeljeni, smatraju da se bliži njihov trenutak za rušenje establišmenta te su iz inozemstva pozvali na još prosvjeda. No, nejasno je uživaju li bilo kakvu podršku unutar same zemlje.