Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozoravaju iz Hrvatske obrtničke komore, ističući kako se gotovo sva obrtnička zanimanja u praksi mogu smatrati deficitarnima.

- Nedostatak kvalificirane radne snage i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog obrtništva, a manjak je posebno izražen u građevinskom, uslužnom te ugostiteljskom i turističkom sektoru. Upravo ondje gdje je potreba za radnicima najveća istodobno je i najteže pronaći kvalificirane majstore - poručili su iz HOK-a.

U praksi to znači da su neka od najtraženijih zanimanja na tržištu rada keramičari, parketari, zidari, tesari, električari, instalateri grijanja i klimatizacije, limari te automehaničari. U turizmu i ugostiteljstvu situacija je jednako zahtjevna, pa najviše nedostaje kuhara, pomoćnih kuhara, konobara, sobarica, recepcionara i pomoćnog kuhinjskog osoblja, pri čemu se posebno ističe manjak iskusnih kuhara i kvalitetnih konobara.

Interes mladih

Iz HOK-a naglašavaju kako je nužno dodatno jačati sustav strukovnog obrazovanja, uskladiti ga s potrebama tržišta rada te osigurati cjeloživotno usavršavanje radnika.

- Posljednjih godina bilježi se jasan pozitivan trend kada je riječ o interesu mladih za obrtnička i strukovna zanimanja. Sve veći broj učenika i roditelja prepoznaje da se radi o traženim i stabilnim karijerama koje omogućuju brzo zapošljavanje, sigurnu egzistenciju, ali i mogućnost pokretanja vlastitog obrta - istaknuli su iz Komore.

Taj trend potvrđuju i njihovi službeni podaci, jer je u 2025. godini više od 8300 učenika upisalo obrtničke programe, što je oko šest posto više nego godinu prije, a u Komori očekuju nastavak rasta interesa te mogućnost da se upisne kvote u strukovnim školama popune već u prvom upisnom roku. Pritom naglašavaju kako su znanje, vještina i iskustvo majstora nezamjenjivi te da upravo praktična nastava i naukovanje imaju ključnu ulogu u obrazovanju budućih obrtnika.

- HOK aktivno sudjeluje u provedbi naukovanja i promociji strukovnog obrazovanja, jer je ulaganje u kvalitetan obrazovni sustav temelj dugoročnog razvoja gospodarstva. U promjeni percepcije važnu ulogu imaju i poslodavci, ali i roditelji koji sve češće prepoznaju prednosti obrtničkih zanimanja - poručili su iz Komore.

- Percepcija obrtničkih zanimanja posljednjih se godina značajno mijenja. Tradicionalni stav da je fakultetsko obrazovanje jedini put do uspjeha postupno ustupa mjesto hrvatskoj realnosti tržišta rada, u kojem su upravo strukovna zanimanja među najtraženijima. Velika zapošljivost odmah nakon školovanja, stabilna primanja te mogućnost samostalnog poslovanja čine ih sve atraktivnijim izborom za mlade i njihove roditelje - naveli su iz HOK-a.

I dok se s jedne strane jasno vidi snažan manjak majstora i rast potražnje za obrtničkim zanimanjima, šira slika tržišta rada pokazuje da se promjene ne događaju samo na razini strukovnih zanimanja. Paralelno se mijenja i položaj visokoobrazovanih radnika te način na koji se uopće dolazi do posla. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da se u posljednjih deset godina značajno poboljšala zapošljivost mladih s višim i visokim stupnjem obrazovanja. Broj nezaposlenih osoba do 29 godina s višom i visokom stručnom spremom smanjen je s prosječnih 14.100 u 2016. na 4.200 u 2025. godini, što je pad od gotovo 70 posto.

UI mijenja fokus

HZZ bilježi i pad broja visokoobrazovanih koji se zaposle preko njihovog servisa, no pojašnjavaju kako to ne mora nužno značiti slabiju zapošljivost visokoobrazovanih mladih jer se sve veći broj njih zapošljava preko drugih kanala, internetskih portala za zapošljavanje, profesionalnih mreža i izravnih kontakata s poslodavcima.

- Takav trend potvrđuju i podaci o trajanju nezaposlenosti, koji upućuju na bržu integraciju mladih na tržište rada. Udio visokoobrazovanih mladih koji posao pronalaze u kratkom roku raste, pa je udio onih koji su u evidenciji nezaposlenih do tri mjeseca porastao je s 55,7 posto u 2016. na 63,8 posto u 2025. godini. U 2025. godini čak 84,3 posto mladih visokoobrazovanih osoba bilo je u evidenciji kraće od šest mjeseci - naveli su.

Uz strukovne profile, Hrvatski zavod za zapošljavanje ističe da su i dalje izrazito tražena i brojna visokoobrazovana zanimanja, osobito u STEM području, zdravstvu, obrazovanju i socijalnim uslugama.

No razvoj umjetne inteligencije mijenja odnose između pojedinih zanimanja i razina obrazovanja. Razvoj generativne umjetne inteligencije od kraja 2022. godine, kako ističe Ivan Žilić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, ne predstavlja prekid dosadašnjih trendova na tržištu rada, nego njihovo ubrzanje.

- Tijekom 20. stoljeća tehnološki napredak postupno je zamjenjivao velik dio rutinskih poslova, što je dovelo do polarizacije tržišta rada. Rutinska zanimanja sve su više nestajala, dok su s jedne strane ostajala tražena manualna zanimanja, a s druge visoko kognitivna i apstraktna - naveo je Žilić, dodajući kako su se slični obrasci mogli vidjeti i u Hrvatskoj prije pojave UI alata.

Pojava generativne umjetne inteligencije, međutim, mijenja fokus. Za razliku od ranijih tehnoloških valova, današnji UI najviše utječe na apstraktna zanimanja koja zahtijevaju visoku razinu obrazovanja i dugotrajnu akumulaciju znanja.

- UI je već danas, a bit će još i više, “plitki i široki” stručnjak. Time se ne ukida premija na visoko obrazovanje, ali se ona dodatno polarizira - pojasnio je Žilić.