Generativna umjetna inteligencija već danas ima znatan utjecaj na zdravstveni sektor, a prema najnovijem istraživanju Boston Consulting Groupa (BCG) gotovo 60 posto pacijenata već koristi AI za potrebe vezane uz vlastito zdravlje. Istraživanje je provedeno na više od 13.000 ispitanika u 15 zemalja, što ga čini jednim od najopsežnijih globalnih pregleda korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu do sada.

Riječ je o trendu koji je dio šireg tehnološkog pomaka, zdravstvo je danas drugo najbrže rastuće područje korištenja umjetne inteligencije u poslovnom okruženju, uz čak osmerostruki rast broja korisnika globalno u samo jednoj godini. Takav razvoj dodatno potvrđuje da se umjetna inteligencija više ne nalazi u eksperimentalnoj fazi, već postaje ključni dio svakodnevnih odluka i ponašanja korisnika.

PRIJELAZNA FAZA

Sve veći broj pacijenata danas koristi umjetnu inteligenciju kao prvu točku ulaska u zdravstveni sustav. Umjesto oslanjanja na klasične internetske pretrage, korisnici se sve češće okreću konverzacijskim alatima kako bi provjerili simptome, dobili savjet ili bolje razumjeli medicinske nalaze i terapije. Takvi alati omogućuju brže, interaktivnije i više personalizirane odgovore, često dostupne u svakom trenutku, što ih čini praktičnijima od tradicionalnih izvora informacija.

Ovakav način korištenja posebno je izražen na tržištima u razvoju, poput Indije, Brazila i Kine, gdje digitalni alati pomažu u premošćivanju ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama. Istovremeno, mlađe generacije i korisnici s višim prihodima prednjače u prihvaćanju ovih tehnologija, što dodatno ubrzava njihovu globalnu adopciju.

Umjetna inteligencija sve više prelazi iz povremenog korištenja u svakodnevnu naviku. Prema istraživanju, 58 posto korisnika redovito se koristi AI-jem u nosivim pametnim uređajima, a 49 posto koristi se AI-jem za praćenje sna, a 44 posto koristi se chatbotovima za zdravstvene savjete tjedno ili dnevno. Osim informiranja AI se sve više koristi i za razumijevanje medicinskih podataka, uključujući nalaze iz laboratorija ili radiologije, kao i podatke prikupljene preko aplikacija i uređaja za praćenje zdravlja.

Takav razvoj otvara prostor za daljnju evoluciju prema tzv. agentic AI modelima, u kojima bi umjetna inteligencija mogla preuzeti aktivniju ulogu - od zakazivanja pregleda do provjere osiguranja ili usporedbe troškova liječenja. Ipak, za takve primjene nužan je pristup zdravstvenim sustavima i podacima, što je za sada ograničavajući faktor.

Unatoč širokoj primjeni, povjerenje u umjetnu inteligenciju i dalje je ograničeno. Većina korisnika izražava zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti podataka, kao i zbog pouzdanosti savjeta koje AI pruža. Također, dio ispitanika smatra da AI alati još uvijek ne nude dovoljno personalizirane informacije, što dodatno usporava njihovu širu primjenu u osjetljivim područjima poput zdravstva.

Takva ambivalentnost jasno pokazuje da se sektor nalazi u prijelaznoj fazi, korisnici brzo prihvaćaju tehnologiju, ali očekuju da zdravstveni sustavi osiguraju razinu sigurnosti, pouzdanosti i kontrole na koju su navikli u tradicionalnim modelima skrbi.

Zanimljivo, istraživanje pokazuje da pacijenti ne promatraju umjetnu inteligenciju i liječnike kao međusobno isključive opcije. Većina ispitanika preferira model u kojem se AI koristi samostalno ili u kombinaciji s liječnikom, a manji broj ispitanika preferira isključivo tradicionalni pristup bez tehnološke podrške. Dodatno, 16 posto pacijenata navodi da zna da se njihovi liječnici već koriste AI-jem, najčešće za analizu nalaza ili predlaganje dijagnoza i terapija.

Takav hibridni pristup kombinira brzinu i dostupnost umjetne inteligencije s povjerenjem i stručnosti zdravstvenih djelatnika, što ga čini posebno atraktivnim iz perspektive korisnika.

Za zdravstvene sustave i one koji njima upravljaju, implikacije su jasne. Pacijenti se već koriste umjetnom inteligencijom i očekuju da ona bude integrirana u službene zdravstvene kanale. Ako zdravstvene organizacije ne razviju i ne implementiraju vlastita, pouzdana AI rješenja temeljena na kliničkim smjernicama, korisnici će se nastaviti oslanjati na generičke alate, što može dovesti do pogrešnih interpretacija i neadekvatnih odluka o skrbi.

Istovremeno, pravilna implementacija umjetne inteligencije otvara značajne prilike, od poboljšanja dostupnosti zdravstvenih usluga i učinkovitosti sustava do jačanja uloge pacijenata u upravljanju vlastitim zdravljem i postizanja boljih zdravstvenih ishoda.

TEMELJNA PROMJENA

U sljedećih 12 - 24 mjeseca zdravstvene organizacije suočit će se s ključnim odlukama o načinu implementacije umjetne inteligencije. Preveliki oprez može rezultirati propuštenim prilikama, a pravovremena i odgovorna integracija može znatno unaprijediti način pružanja zdravstvene skrbi. U tom kontekstu umjetna inteligencija nije samo tehnološki alat već temeljna promjena u načinu na koji zdravstveni sustavi funkcioniraju i komuniciraju s pacijentima.

Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu tek je na početku, no korisnici su već jasno pokazali smjer razvoja kroz visoku razinu korištenja i očekivanja. Iako izazovi vezani uz povjerenje, privatnost i pouzdanost i dalje postoje, potencijal za transformaciju sustava je značajan. Najveći izazov više nije hoće li umjetna inteligencija postati dio zdravstvene skrbi, nego koliko brzo će zdravstveni sustavi uspjeti integrirati tu tehnologiju na način koji je siguran, pouzdan i usmjeren na pacijente. n