SAD više nije saveznik, EU mora brzo reagirati
U energetskom smislu EU više nije ovisan o Rusiji. U obrambenom to mora biti postignuto spram SAD-a
Promjene na globalnoj sceni događaju se toliko brzo da politika, posebno ona europska, to teško može pratiti. Još se nismo oporavili od šoka koji je izazvala američka otmica Nicolasa Madura u Venezueli, a već strahujemo od toga hoće li predsjednik SAD-a Donald Trump posegnuti za Grenlandom. S druge strane, mir u Ukrajini nikako da se postigne, a Koalicija voljnih reagirala je Pariškom deklaracijom, kojom planira dodatnu pomoć Ukrajini, a nakon postizanja mira i slanje svojih trupa koje će ga štitit.
Ostati na okupu
Može li se EU u svemu tome snaći i na koji način, upitali smo hrvatske europarlamentarce. HDZ-ov Davor Ivo Stier nije sasvim pesimističan.
- Europska unija sad shvaća da SAD i Trump više ne vide Rusiju kao svoju glavnu prijetnju, nego je to sada Kina. To i izrijekom piše u njihovoj novoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji. Samim time mijenja se politika prema Rusiji, a onda i prema Europskoj uniji. Postaje jasno da EU sada mora biti puno odgovorniji za svoju sigurnost i obranu, jer garancije koje je imao s NATO-om sada više ne postoje. Pitanje Grenlanda otvoreno stavlja na stol i pitanje NATO saveza. Dođe li do bilo kakve vrste američkog "upada" na Grenland, NATO savez faktično više neće postojati - kaže Stier.
Prema njemu, za Trumpa su i Venezuela i Grenland, a onda možda i Panama i drugi, samo alat kojim želi ojačati svoju poziciju spram Kine.
- Nažalost, ono što je predviđao Francis Fukuyama, a to je dominacija liberalne demokracije u svim državama u svijetu, sada je potpuno propalo. Svijet bez ratova s liberalnom demokracijom i slobodnim tržištem neće se, izgleda, dogoditi, bar ne u našoj eri, a u tim okolnostima i EU shvaća da mora za sebe preuzeti odgovornost. Ono što je za EU problem, to je brzina promjene politike i donošenja odluka, odnosno sporost, i to jasno traži preinake. Međutim, ono što EU može, maksimalno je jačanje obrambenih kapaciteta. EU mora steći stratešku autonomiju i manje ovisiti o velesilama, u energetskom smislu to je već postignuto u odnosu prema Rusiji, a sad i obrambeno mora biti postignuto u odnosu prema SAD-u. To je put kojim EU mora hitno krenuti - kaže Stier.
Prema njemu, u tom smislu nema veće opasnosti od nestabilnosti unutar EU-a, jer čak i Mađarska sudjeluje u tom suglasju oko obrane.
- Nisam pesimist, jer sve ovisi o ciljevima: EU sigurno ne može biti velesila kao Rusija, SAD ili Kina, ali sigurno ima kapacitet da se obrani i volju država članica da ostanu na okupu - zaključuje Stier.
Superopasna godina
SDP-ov Tonino Picula nešto je oprezniji. Ovo su godine opasnog življenja, kaže, jer najprije smo imali superizbornu 2024. u Hrvatskoj i nizu zemalja, potom vrlo neizvjesnu 2025., a sad i superopasnu 2026., kaže.
- Najveći paradoks je što Trump mijenja američku politiku tako da mu Kina postaje glavni suparnik, a ne više Rusija, i to je napisao i u novoj Nacionalnoj strategiji. Trump sada provodi slabo prikrivenu seriju prijetnji cijelom nizu država, pa i Grenlandu, odnosno Danskoj, a nema ga tko zaustaviti jer SAD-om očito više ne upravlja Republikanska stranka, nego Trumpov pokret MAGA. Donald Trump postaje agent kaosa na globalnoj sceni, i u ovom trenutku odnosi Europe i SAD-a možda su najneprijateljskiji u povijesti. Nalazimo se na nekoj vrsti potpuno neistraženog teritorija, pri čemu američka Trumpova politika brahijalno nadire prema EU-u. Sljedeće je vjerojatno raspad NATO saveza. S druge strane, EU je nastao upravo kao mirovni projekt, baš u sprezi s tadašnjim SAD-om, stoga se sada mora hitno pregrupirati te akteri u EU-u između sebe moraju hitno pretvoriti EU ne samo u zajednicu slobodnog tržišta nego i u savez sa zajedničkom obranom i vojskom. Možda je EU kao čvršća konfederacija država jedno od rješenja. U svakom slučaju, EU sada ima SAD nasuprot sebe, a ne uz sebe, i na to mora brzo reagirati - kaže Picula.
Zastupnik stranke Možemo! Gordan Bosanac kaže kako je odluka Donalda Trumpa da napadne Venezuelu i otme predsjednika Madura pod izlikom da je šef narkokartela, samo još jedan u nizu udaraca na vladavinu prava i međunarodni pravni sustav ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata. Takvih intervencija sa strane SAD-a bilo je i prije, ali su bile još više vojno orijentirane i nikada nisu dugoročno donijele dobro, kaže te podsjeća na vojnu intervenciju u Iraku, "koja se također temeljila na lažima i dugoročno destabilizirala cijelu regiju".
- Treba uzeti u obzir da je Trump poznat i po čestoj promjeni mišljenja, tako da već sutra može okrenuti svoje poteze u nekom drugom smjeru. Ta nepredvidljivost njegova ponašanja dodatno otežava bilo kakvu kvalitetnu međunarodnu suradnju. Ali ovom intervencijom u Venezueli pokazao je da je spreman na bilo što i Europa mora shvatiti da u njemu više nema saveznika. Ali to ne znači da nema saveznika među drugim snagama u SAD-u. Trump nije SAD. Sada mi se čini ključnim podržati demokratske snage unutar SAD-a da već na prvim midterm izborima poraze ovu Trumpovu politiku. Promjena može doći samo iznutra, u samoj Americi - kaže Bosanac.
