Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u drugom tromjesečju još više ispod prosjeka eurozone, primaknuvši se dopuštenom plafonu od 60 posto, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda. 

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju 88,1 posto i bio je, prema revidiranim podacima, veći za 0,3 postotna boda nego na kraju ožujka.

Gotovo isto povećanje bilježio je i EU gdje je dosegnuo 81,5 posto BDP-a, pokazuju Eurostatovi izračuni.

U odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone smanjen je pak za 0,7 postotnih bodova i za 0,4 postotna boda u EU.

Na kraju lipnja bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,095 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,3 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 160 milijardi eura nego na kraju ožujka, te za 200 milijardi eura na razini EU-a. 

Nadomak dopuštenog

U 12 zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju lipnja zamjetno iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, otprilike kao i na kraju ožujka.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za nešto više od 60 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37 posto. 

U Francuskoj ponovo je nadmašio 10 posto BDP-a, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Belgiji i Španjolskoj.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju lipnja iznosio 49,16 milijardi eura i bio je manji za 430 milijuna eura nego na kraju ožujka. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se na kraju lipnja na 60,1 posto, sa 62 posto koliko je prema revidiranim podacima iznosio na kraju ožujka.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 47,94 milijarde eura, što je tada odgovaralo 65,8 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u u drugom tromjesečju bila Slovačka gdje je iznosio 60,4 posto.

Najmanji javni dug mjeren udjelom u BDP-u bilježila je i na kraju lipnja Bugarska, od 22,1 posto BDP-a.

Hrvatska uz Cipar

Na kraju lipnja udio duga u BDP-u bio je u 17 zemalja EU-a manji nego na kraju ožujka, a najviše se smanjio na Cipru i u Hrvatskoj, za 2,1 odnosno za dva postotna boda, prema Eurostatovim izračunima.

Blizu su i Grčka i Litva gdje je bio manji za 1,8 odnosno za 1,7 postotnih bodova.

Najviše se pak povećao u Finskoj, za dva postotna boda, a blizu su i Austrija i Italija gdje je uvećan za 1,8 postotnih bodova. 

Usporedba s drugim prošlogodišnjim tromjesečjem pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 13 zemalja. Najviše je porastao u Finskoj i Estoniji, za 5,2 odnosno za 4,7 postotnih bodova.

Daleko se pak najviše smanjio na Cipru, za 10 postotnih bodova. U stopu ga prati Grčka sa smanjenjem udjela duga u BDP-u za 8,9 postotnih bodova, a blizu je i Portugal gdje je bio manji za 8,1 postotni bod.

Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u drugom tromjesečju za 5,7 postotnih bodova u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.