Visoke stope rasta hrvatskog gospodarstva od tri i više posto u idućoj godini nećemo ostvariti jer će Hrvatska biti pogođena ekonomskom sudbinom europodručja, koje je na rubu recesije, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca. U 2025. stoga očekuju usporavanje rasta hrvatskog BDP-a na 2,7 posto, što će se, navode, negativno odraziti na robni izvoz u prvoj polovini godine, uz pogoršanje konkurentnosti.

Osim toga, u HUP-u upozoravaju da bi svojevrsni medeni mjesec za Hrvatsku mogao završiti nakon povlačenja investicijske plime, odnosno rekordnih priljeva sredstava iz europskih fondova. Prema podatcima HUP-a, Hrvatska je dosad povukla 2,9 milijardi eura, ili nešto više od polovine sredstava iz omotnice vrijedne 5,5 milijardi eura.

Unatoč očekivanom usporavanju rasta hrvatskog gospodarstva u sljedećoj godini, on će i dalje biti među najvišima u Europskoj uniji, što je bio i cijele 2024. U pretposljednjem ovogodišnjem tromjesječju iznosio je čak 3,9 posto, čime je Hrvatska ostvarila najbrži rast u EU-u, a BDP je potaknuo rast osobne i javne potrošnje kao posljedice snažnog rasta plaća od čak 12,4 posto i ubrzanja potrošačkog kreditiranja, ali i povećanje inozemnih doznaka građanima iz inozemstva. Rastu BDP-a u ovoj godini pridonio je i rast investicija zbog rekordnog priljeva novca iz EU fondova.

PIXABAY

No, kako je Vlada državni proračun za 2025. projicirala na recentnim prognozama HNB-a i Europske komisije od 3,3 posto rasta BDP-a dogodine, poslodavci smatraju da se proračun mogao opreznije planirati, s obzirom na recesiju u ključnim gospodarstvima europodručja i neizvjesnosti oko ekonomskih kretanja u 2025., zbog čega je HUP opreznije prognozirao rast, na 2,7 posto. Nadalje, HUP smatra rizičnim što se Vladina procjena proračuna temelij na usporavanju uvoza i rastu izvoza u nesigurnom vanjskom okruženju, kao i procjeni stope inflacije, koja je niža od prognoza HNB-a i Europske komisije. HUP teško ostvarivim smatra i Vladinu procjenu o sedam posto većim poreznim prihodima proračuna u idućoj godini, a kamoli planirani rast prihoda od doprinosa od čak 11 posto, koji se temelji na preptostavkama rasta prosječne brutoplaće od osam posto, što u HUP-u smatraju preambicioznim. Poslodavci pritom podsjećaju da je rast plaća u privatnom sektoru od proljeća praktično zaustavljen.

HUP očekuje daljnje pogoršavanje konkurentnosti, a razlog vidi u snažnom ovogodišnjem rastu plaća koji je generirala država, i to povećanjem minimalca i mase plaća u javnom sektoru. "Hrvatska je rekorder EU-a po rastu mase plaća opće države od 57,6 posto u samo dvije godine, a povišice nisu imale uporište u ispunjenju radnih ciljeva, kao ni u materijalnom povećanju efikasnosti državne administracije. O kakvoj se eksploziji plaća u javnom sektoru radi, pokazuje podatak da su primanja svih zaposlenih od 2019. do danas prosječno rasla za 67 posto. Privatnom sektoru za osjetan rast standarda zaposlenih treba pet godina, a država isto bez kriterija realizira u samo dvije godine", poručuju iz HUP-a. Dobra je vijest što se i u idućoj godini očekuje nastavak rasta zaposlenosti.