šetnja zima
16.12.2024., 07:31
Najviše se prejedamo i debljamo

Zima je najopasnije doba za liniju. Tjelovježbom ili hodanjem ublažite “težinski udar”

Ljudi koji redovito umjereno vježbaju rjeđe obolijevaju od zimskih prehlada

Zima je razdoblje u kojemu se najviše prejedamo i debljamo. Prosinac je najopasniji za liniju, s bezbrojnim iskušenjima i prilikama za prejedanje. Kilažu stečenu zimi teško je smanjiti i pojačanim proljetnim naporima. Redovito vježbanje ili bar često pješačenje ublažavaju zimski "težinski udar". U najgorem slučaju, ako vam se ne da ništa drugo, provedite pola sata dnevno razgledajući izloge.

Osim vitkije linije i bolje kondicije kretanje će vam uljepšati kožu. Poznat vam je rumeni sjaj na licu nakon dobrog treninga. Vježbanje ubrzava krvotok te poboljšava dotok krvi i hranjivih tvari u kožu. Važno je aktivirati tijelo zimi. Tijekom umjerenog vježbanja imunitet dobiva poticaj i proizvodi više imunosnih stanica. Te stanice putuju tijelom brže ako se krećemo. Istraživanja su utvrdila da ljudi koji umjereno vježbaju rjeđe obolijevaju od zimskih prehlada. No ako prekoračite granicu umjerenosti, koja je za svakog individualna, iscrpit ćete organizam i postati podložniji infekcijama. Iako je prosinac hektičan mjesec, redoviti i umjereni tjelesni napori ublažavaju stres i djeluju antidepresivno. Ako vrijeme dopušta, krećite se vani tijekom dana da upijete ono malo dnevnog svjetla, jer ono, kao i sama tjelovježba, ima antidepresivan učinak. Cjelodnevno sjedenje danas je postalo nezaobilazan dio svakodnevnog života, ali ima negativan učinak na zdravlje. Dovodi do slabljenja kostiju, napetosti u vratu, ramenima i leđima, osteoporoze, pretilosti, slabljenja mišića, problema krvnog sustava i viška masnog tkiva oko trbuha. Spora cirkulacija u nogama može izazvati razne probleme, kao što su edem, natečeni gležnjevi, proširene vene i venska tromboza. Jednostavan način kako možete spriječiti oštećenje krvnih žila je da uzimate česte pauze za vrijeme sjedenja, malo se prošetate i rastegnete, savjetuje Kreni zdravo. Za svaki sat sjedenja treba uzeti pauzu od deset minuta hodanja. Ako morate dugo sjediti na poslu, najvažnija stvar koju trebate imati na umu je ispravno sjedenje. Držite gornji dio leđa i vrat uspravno, ramena opuštena i laktove savijene pod kutom od 90 °. Ramena ne bi smjela biti podignuta ili zabačena prema natrag, držite noge ravno na podu s prstima usmjerenim prema naprijed, ne naginjite se naprijed prema računalu ili televizoru dok čitate ili gledate. Redovito rastezanje smiruje um, pomaže cirkulaciji, smanjuje bolove u ramenima, leđima i stražnjici te olakšava napetost u vratu.