Pred vedro nasmijanom publikom u Maloj svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta osječki je ogranak Matice hrvatske predstavio svoje najnovije izdanje – prekrasnu lirsku knjigu poetskih tekstova osječkoga svestranog nezavisnog umjetnika specifične punk poetike i estetike, kako je višekratno istaknuo Darko Jerković - kultnog punk-rockerskog i medijskog “kultera” Stjepana Petea Fileta. Riječ je o izdanju koje je grafički opremio Krešimir Rezo iz studija Krešendo, a kritika je zapazila da je riječ o knjizi posebne likovne ljepote, medijske blank dosjetke u tehnici kontrablindruck.

Jedan je od vodećih hrvatskih književnih kritičara, inače priznanjima “Julije Benešić” višestruko nagrađivani kritičar Igor Gajin, a programskom najavom i sudionik programa predstavljanja knjige, zapazio: “U svakom slučaju, suština naših imaginacija, potaknutih riječju Sibir, srž mentalnih predodžbi o tom kraju svijeta o kojem mi na ovim prostorima nešto znamo i ne znamo ništa, izvrsno je dočarana naslovnicom pjesničke zbirke Sibir u ingenioznoj vizualnoj realizaciji Krešimira Reze, do te mjere izvrsna da će se – ako ne zapazi i primjereno ne vrednuje ovo ukoričenje – za vjeke vjekova kompromitirati onaj veleštovani žiri koji svake godine sudjeluje u nečemu što bismo neslužbeno mogli nazvati izbor za miss među knjigama, a službeno se zove Natječaj Hrvatska lijepa knjiga za najljepše oblikovane knjige.”

U razgovoru urednika knjige Gorana Rema i autora Stjepana Petea Fileta dalo se saznati da se File za objelodanjivanje svojih inače u bendovima pjevanih tekstova odlučio prije gotovo desetak godina i kako mu je trebalo da ih vidi na bijelom prostoru papira pa tada shvati koliko im još puno tamo kombinatorike i slobode preostaje, te je vrlo pozorno radio na tim “sastavcima jer nije mogao odoljeti toj pokretljivosti koju bijeli prostor otvara”.

Goran je Rem podsjetio na nekoliko glazbenih skupina u kojima je File bio autorom tekstova i glazbe, a posebice podvukao okolnosti nastanka Die Hausersa, u kojima je većina najintenzivnijih minijatura i nastajala. Bilo je to iz vremena prije one “jake” povijesti, prije trideset i pet-šest godina, ali i u trajanju i radu baš tih godina, kada je povijest pokušavala biti glasnija od stvaralaštva, a bend ostao i s najbližim autorima filma, fotke i pisanja – bio Svoj, i proizvodio estetsku “struju” za sve osječke valentinovce, tj. artere i kultere, a kako je Ivan Faktor s osmijehom govorio – za undergroundere, to smo svi tada bili.

“Ali bitno sam mijenjao skoro sve iz onih žvrljotaka koje sam zgužvane ‘čuvao’ po džepovima, iako se naprvu čini da su to baš ti tekstovi. Meni se danas čini da su ovdje na papiru daleko napregnutiji i rasplesaniji nego kada sam, znači – nekako slične takve – izvodio u vokalizama bendovskih nastupa – tamo su nešto drugo i drukčiji su...”

Knjiga od četrdesetak minijaturnih lirskih tekstova poetike kratkoće i implozijske snage i zalihe značenja, istaknuo je Goran Rem, stiže u željno očekivanu recepciju svijeta osječkog i šire hrvatskoga postmodernog senzibiliteta, onoga koji nije nikada odlazio, nego ontološki pisao najvažnije misli i slike antidestruktivne i antihumanističke turboagresije. n