Biblioteka Platina - Prvi naslov posvećen hitu Kristiana Novaka

Kristian Novak, Enver Krivac, Kruno Lokotar, Helena de Karina, Nebojša Zelič i Jasna Bićanić

ANA KRIŽANEC
6.6.2026., 16:23
Suvremena hrvatska književnost

Biblioteka Platina - Prvi naslov posvećen hitu Kristiana Novaka

To nije samo knjiga, nego svojevrsna biblioteka i medijateka koja okuplja eseje, ilustracije, kritike...

U knjižari V. B. Z. na riječkom Korzu predstavljen je prvi naslov nove AGM-ove biblioteke Platina – "Vodič kroz suvremenu hrvatsku književnost", koji na inovativan način interpretira roman "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka. Uz autora su sudjelovali urednici Kruno Lokotar i Helena de Karina, filozof Nebojša Zelič te ilustrator Enver Krivac, dok je program moderirala Jasna Bićanić.

Rad s učenicima

Govoreći o nastanku biblioteke Platina, Kruno Lokotar objasnio je simboliku njezina naziva i koncepta.

- Platina je rijedak element i sjajan katalizator, a smatramo da je i ova knjiga katalizator za stvaranje kompetentnog čitatelja i za dubinsko razumijevanje književnog djela. Htjeli smo napraviti knjigu koja može ubrzati proces razumijevanja i interpretacije, ali i ostati otvorena širokom krugu čitatelja, rekao je Lokotar.

Biblioteka Platina - Prvi naslov posvećen hitu Kristiana Novaka

Dodao je kako cilj nije bio stvoriti strogo akademsko izdanje, nego pristupačan i protočan tekst.

- Disciplinirali smo autore da pišu jasno i razgovijetno, da ih mogu čitati i srednjoškolci i svi ljubitelji književnosti. Ovo nije samo knjiga, nego svojevrsna biblioteka i medijateka koja okuplja eseje, ilustracije, QR kodove, kritike i dodatne materijale povezane s romanom, istaknuo je.

Helena de Karina naglasila je da je ideja nastala iz nastavne prakse i rada s učenicima.

- U nastavi smo Kristiana Novaka čitali poliperspektivno, ne samo kroz književnu teoriju nego i kroz pitanja koja su učenicima bliska i aktualna. Kada književnost povežete s njihovim iskustvom, ona im postaje zanimljiva i otvara prostor za aktivno čitanje i razmišljanje, rekla je.

Posebno je istaknula važnost suvremene književnosti u obrazovanju.

- Mislim da učenici ne trebaju čitati samo zbog užitka nego i zato da kroz književnost nešto nauče. Ovakvi tekstovi omogućuju da učenici tijekom čitanja usvajaju i teoriju, razvijaju kritičko mišljenje i otkrivaju različite perspektive, dodala je.

Kristian Novak govorio je o vlastitom iskustvu rada s učenicima i o dojmu koji je na njega ostavila suradnja s riječkom gimnazijom.

- Ti su učenici postavljali pitanja iz potpuno neočekivanih perspektiva i ozbiljno su me natjerali da promišljam o vlastitom pisanju. Kad sam vidio da Helena sudjeluje u projektu, znao sam da ovo može uspjeti, rekao je Novak.

O samom vodiču govorio je kao o prostoru novih čitanja i interpretacija.

- Ne doživljavam ovu knjigu kao nešto što će zacementirati jedno čitanje romana, nego kao sjecište različitih perspektiva. To su vrlo pametni tekstovi koji iz sociologije, psihologije, filozofije i drugih područja otvaraju nova pitanja i pokazuju koliko književnost može biti živa, istaknuo je.

Pristup pisanju

Nebojša Zelič, jedan od autora eseja o nejednakosti u romanu, rekao je kako ga je projekt potaknuo na drukčiji pristup pisanju.

- Shvatio sam da zapravo nema velike razlike piše li se za srednjoškolce ili za širu publiku. Književnost omogućuje da se složene filozofske i društvene teme objasne jasnim i pristupačnim jezikom, naglasio je.

Dodao je kako je upravo višeslojnost Novakova romana omogućila različite interpretacije.

- Čitajući druge eseje, nalazio sam iste citate i iste scene koje sam i sam izdvojio, ali su ih drugi autori tumačili iz potpuno drukčijih perspektiva. Upravo to pokazuje koliko je književni tekst bogat i koliko može otvoriti prostora za nova čitanja, zaključio je.

Veliku pozornost publike privukao je i vizualni identitet knjige, osobito ilustracije Envera Krivca i motiv "čopleka", neobičnih bića, svojevrsne unutarnje demone koji prate čitatelja kroz tekst. Krivac je objasnio kako je ilustrirao vlastiti doživljaj romana.

- Nisam ilustrirao eseje, nego svoj doživljaj "Ciganina". Dok sam čitao knjigu, vodio sam neku vrstu dnevnika čitanja kroz crteže, bilješke i kolaže. Htio sam da ilustracije budu produžetak emocije i atmosfere romana, osvrnuo se.

Predstavljanje je zaključeno razgovorom o važnosti aktivnog i stvaralačkog čitanja te o mogućnostima da ovakav tip knjige pronađe mjesto ne samo u nastavi književnosti, nego i u drugim humanističkim i društvenim područjima. n