Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku doc. dr. sc. Aneli Dragojević Mijatović održala je predavanje Kulturna hegemonija i umjetna inteligencija. Ta novinarka, teoretičarka i filozofkinja iz Rijeke propituje kulturne i identitetske granice u kontekstu tržišnog, korporativnog i intervencionističkog paternalizma istražujući pojam slobode, individualnog, kolektivnog, subliminalnog i potisnutog u jezik, a ključan utjecaj na njezin rad imaju Ludwig Wittgenstein, Antonio Gramsci i Ferruccio Rossi-Landi.

Pojam kulturne hegemonije uveo je talijanski marksistički lingvist i mislilac Antonio Gramsci. On označava kako dominantne klase vrijednosnim sustavima, narativima i društvenim obrascima latentno utječu na odluke pojedinaca, a te se vrijednosti ne propituju jer se nameću kao normalne. Oko pojma zdravog razuma često se lome koplja, objašnjava Dragojević Mijatović.

- Kulturna hegemonija je način na koji elite upravljaju ljudima bez njihova znanja. Gramsci dijeli pojam zdravog razuma na zdrav razum i zdravu pamet. Dakle, nije sve što se nameće kroz slogane političkih stranaka zdrav razum. Takav vrijednosni sustav prikazuje se kao normalan, a oni koji plasiraju tu istinu žele ju predstaviti kao svačiji interes radi stjecanja moći. Isto tako je i sa sloganima koji aludiraju na početnu poziciju mišljenja oko koje bismo se svi trebali okupiti i glasati za kandidata. Njihove poruke predstavljaju se kao jedina ispravna istina koja postoji i to se često zloupotrebljava. Upravo tada je važan alat humanističke znanosti koji dekodira pojam zdravog razuma i govori da je više zdravih razuma, a postoji i ta zdrava pamet, jezgra zdravog razuma, intuicija koja nas navodi što je uistinu zdravi razum. Moramo dekodirati sve poruke i biti svjesni da one ovise o kontekstu i programu koji nam netko nameće te upaliti kritičku svijest - naglašava.

PRIVATNA ARHIVA

Umjetna inteligencija i sve što je na internetu samo je odraz naše stvarnosti. Sve što pišemo, članci, djela, objave na društvenim mrežama i sav taj digitalni trag zvan bihevioralni višak, prenosi cijelu priču o kulturnoj hegemoniji u virtualni svijet, dodaje Dragojević Mijatović.

- Umjetna inteligencija zahvaća dijelove materijala koje smo ostavili na internetu i, ovisno o onome što zahvate, kao istinu prikazuju nečiji vrijednosni sud. Treba upaliti kritičnosti i osvijestiti se da sve što umjetna inteligencija odgovara ne mora biti neutralna istina, nego odraz obrazaca iz stvarnog života, koji, uz određeni narativ, skrivaju i vrijednosni sud. Sve što dobivamo online moramo dekodirati. Gramsci je već u prvoj polovini 20. stoljeća dao svevremenske alate kulturne hegemonije. Kako je rekao Stuart Hall, kultura je bojno polje, kao i jezik. Mi odavno živimo s nekom vrstom robota i produžene svijesti. Tehnološka dostignuća uvijek dopunjuju čovjeka, ali ga i sakate. Čovjek nema druge nego da se prilagodi, ali ipak uvijek pronađe način kako da ih upotrebljava kao alat koji će njemu biti u službi. Da bismo mogli provjeriti činjenice koje nam daje umjetna inteligencija, a koje odgovaraju kulturnoj hegemoniji, ne smijemo ih uzimati zdravo za gotovo - zaključuje.