Otvorena je izložba “Tina Blau - učiteljica Naste Rojc”
Zanemarena povijest ženskog slikarstva priča je o borbi za prava i emancipaciju
U privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36 službeno je otvorena pop-up izložba "Tina Blau - učiteljica Naste Rojc". Dvije umjetnice povezuje ne samo isprepleten životni put već i beskompromisan duh, nekonformistička energija i bunt protiv ustaljenih kanona u slikarstvu, profesiji kojom su u njihovo vrijeme dominirali muškarci.
Zanemarene slikarice
Osim bogatih i vrijednih opusa obje su obilježene nastojanjima za emancipacijom, pri čemu su utrle put budućim generacijama slikarica. Izložba će biti otvorena do 27. travnja, a posjetitelje je, osim autora, pozdravio ravnatelj Muzeja Eduard Hudolin te pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport OBŽ-a Tatjana Turalija.
- Pozdravljam vas u ime župana Mate Lukića. Zahvaljujem što nas vjerno pratite i što ste dokazali da ste pravi ljubitelji umjetnosti i kulture jer smo danas u drugom prostoru, nismo u Muzeju likovnih umjetnosti. Čestitam i muzealcima, koji su, kao i u COVID krizi, pokazali da su proaktivni i agilni. Iako su muzeji čuvari baštine, jednako tako moraju poticati kreativnost i biti dijelom suvremenog društva. Imperativ našeg vremena jesu digitalizacija i tranzicija i upravo zato se događa energetska obnova zgrade Muzeja. Umjetnost nas uvijek potiče da se propitujemo, inspirira nas i poziva nas da istražujemo ljepotu oko nas i u nama. Pozivam vas stoga da uživate u novootvorenoj izložbi - rekla je Turalija.
Tina Blau bila je umjetnica koja je obilježila bečko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u jednom razdoblju punom umjetničkih previranja, kada se zapravo mijenja sama paradigma umjetnosti.
- Nju ne prepoznajemo u glavnim tokovima umjetnosti, poput Gustava Klimta i secesionista, ali se ona također kretala u tim krugovima i bila u samom vrhu umjetnosti. Međutim, razlog zbog kojeg je bila marginalizirana zapravo je naša struka, koja je zanemarivala umjetnice općenito, pa je tako ona bila jedna od umjetnica koje su se suočavale s tim izazovima. Također, radila je u pretežno "muškom svijetu", pomičući granice. Davala je mogućnosti drugim umjetnicama da se školuju, predavala je na ženskim akademijama i bila mentorica brojnim umjetnicama, pa tako i Nasti Rojc koja se, zapravo, suočavala s istim izazovima kao i Blau, ali u nekom drugom vremenu, početkom 20. stoljeća – započeo je viši kustos i autor izložbe Ivan Roth.
Ono što je zanimljivo, unutar slikarske struke općenito su muški kolege prihvaćali ženske kolegice, ali povjesničari umjetnosti zanemarivali su taj dio baštine.
- Rojc je bila umjetnica koja se školovala u Münchenu u isto vrijeme kada je tamo studirao i krug umjetnika poput Miroslava Kraljevića, Oskara Hermana i drugih važnih hrvatskih umjetnika. Rojc se tu uvijek nekako izbjegavala, nije se spominjala u tom kontekstu. To se ipak mijenja u posljednjih 20 godina, ali stotinjak godina bila je stvarni problem u našoj struci, a mi sada pokušavamo to prepoznati i promijeniti. Blau i Rojc imaju vezu mentorica - učenica. Zanimljivo je što se iz autobiografije i memoara Rojc može iščitati da njihova veza nije bila isključivo umjetnička, nego i intelektualna. Taj žar i želja za borbom i promjenom koju Rojc u sebi nosi vjerojatno je djelomično naslijedila od Blau. Vidi se i da su dijelile prijateljski odnos, posjećivala ju je i izvan nastave u njezinom atelijeru, družile su se i išle zajedno slikati u Prater - govori Roth.
Ženska umjetnost
Kako se njome bavio nekoliko mjeseci, Nasta Rojc potpuno je oduševila autora izložbe. Osim što je djelovala na području emancipacije žena i borbe za ženska prava, ujedno je i prva hrvatska školovana akademska slikarica. Osim toga bavila se kiparstvom i fotografijom, a otkrićima njezina života nikada kraja.
- Nasta Rojc bila je javno deklarirana lezbijka u prvoj polovini 20. stoljeća, što je bilo vrlo hrabro i, meni osobno, vrlo zanimljivo da je netko uopće imao takvu ideju da se na taj način etablira. Imala je pred kraj života i kritike zbog toga što je pomagala partizanskom pokretu 40-ih godina. I danas joj se to spočitava jer se, kao feministica, nije slagala s partizanskim pokretom. Jedan od njezinih najvažnijih autoportreta je "Ja, borac" s puškom na kojemu nosi hlače, čak i prije Coco Chanel. Ta slika kupljena je za Nacionalni muzej moderne umjetnosti na nagovor Izidora Kršnjavoga. To govori dosta o tome koliko je bila prihvaćena u slikarskim krugovima - objašnjava Roth.
Izložba ima pop-up karakter, a izložena su samo četiri djela. Živopisna veza između dvije umjetnice poslužila je kao platforma za istraživanje fundusa Muzeja.
- Istraživao sam provenijenciju umjetnina od trenutka njihova nastanka pa sve do dolaska u Muzej likovnih umjetnosti, odnosno fundusa. Zanimljivo je da je Rojc za svog života u Osijeku izlagala čak devet puta, zajedno s klubom likovnih umjetnica koji je i utemeljila. Čak dvije slike koje su u fundusu muzeja došle su u Muzej kao dar Grada Osijeka, koji je kupio njezine slike za ukrašavanje svojih prostorija, a godine 1940. te su slike darovane Muzeju likovnih umjetnosti. Kroz čitavu izložbu bit će organizirana vodstva, pa nas obvezno pratite na društvenim mrežama. – najavio je Roth, pozivajući na prvo vodstvo koje će se održati u četvrtak, 27. ožujka, u 19 sati. n
