Izmjene i dopune Zakona o strancima tržištu rada donose veću fleksibilnost. Stranim radnicima olakšana je promjena radnog mjesta kod istog poslodavca, i to više ne samo u deficitarnim zanimanjima. Također, nakon šest mjeseci rada omogućena je jednostavnija promjena poslodavca, bez potrebe za potpuno novim postupkom izdavanja dozvole za boravak i rad. To je važno i za zaštitu radnika i za veću mobilnost tržišta rada - kaže Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK, te dodaje:

JAGODA DIVIĆ Direktorica Centra za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK

- Mogućnost izdavanja višegodišnjih dozvola za sezonske radnike posebno je važna za turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu jer poslodavcima omogućuje dugoročnije planiranje poslovanja i zadržavanje kvalitetne radne snage. Važna komponenta je i snažniji naglasak na integraciji, državljani trećih zemalja koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana bit će obvezni položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. U tom kontekstu istaknula bih program Welcome to Croatia - integracijski program za strane radnike, koji HGK provodi posljednjih nekoliko godina. Cilj je programa pomoći stranim radnicima u integraciji - od pružanja informacija o životu i radu u Hrvatskoj, pravima i obvezama radnika, kao i u učenju hrvatskog jezika te razumijevanju hrvatske kulture i društvenog okruženja.

S druge strane, Zakon uvodi i strože kriterije za poslodavce, što dio gospodarstvenika smatra administrativnim opterećenjem. Primjerice, poslodavci će morati dokazivati određeni financijski promet kako bi dobili pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranih radnika. Također, rok za rješavanje dozvola produžuje se na 90 dana, što u pojedinim sektorima može stvarati operativne probleme, posebno tijekom turističke sezone.

Hrvatska gospodarska komora osnovala je Zajednicu agencija za zapošljavanje i provodi edukativne seminare o novom Zakonu o strancima kako bi pomogla poslodavcima u administrativnim procesima... Što nam više o tome možete reći?

- HGK je vrlo rano prepoznao važnost praćenja učestalih regulatornih promjena vezanih uz zapošljavanje stranih radnika. Upravo je zato u prosincu 2023. osnovana Zajednica agencija za zapošljavanje HGK, s ciljem što boljeg uređenja sektora i statusa agencija za zapošljavanje, jačanja pravne sigurnosti na tržištu rada te uspostave učinkovitijih mehanizama kontrole u borbi protiv nelojalne konkurencije. Zajednica radi i na poboljšanju uvjeta rada za strane radnike, osobito u dijelu zakonitog zapošljavanja, transparentnih procedura, kvalitetnog smještaja, informiranja radnika o njihovim pravima te njihove integracije u radnu i društvenu sredinu.

Kroz edukacije, radionice i stručna savjetovanja koje provodimo poslodavci dobivaju konkretne informacije o procedurama izdavanja dozvola, pravilima smještaja, zdravstvenim pregledima, integracijskim obvezama i pravima radnika. Upravo ćemo 23. lipnja u Zagrebu, na temu novog Zakona o strancima i njegovoj praktičnoj primjeni u području zapošljavanja stranih radnika, održati seminar, a potom i edukacije u županijskim komorama HGK.

U kojim zapravo sektorima gospodarstva nedostaje najviše radnika pa se uvoz radne snage poslodavcima nameće kao prioritet? Je li to sektor turizma, cestovnog prijevoza, poljoprivreda...? Imate li neke konkretne pokazatelje?

- Najizraženiji nedostatak radne snage trenutno je u turizmu i ugostiteljstvu, građevini te u sektoru cestovnog prijevoza i logistike. Poljoprivreda također ovisi o sezonskoj radnoj snazi, osobito tijekom intenzivnih sezonskih radova i berbi. Sve veći manjak radnika bilježi se i u prerađivačkoj industriji, trgovini, uslužnim djelatnostima te dijelu zdravstvenog i socijalnog sustava.

Od 1. siječnja do 30. travnja 2026. izdano je ukupno 64.775 dozvola za boravak i rad, najviše u turizmu i ugostiteljstvu (24.357), zatim u graditeljstvu (17.739), industriji (8088), prometu i logistici (4371) te trgovini (3876). Važno je i da je više od 27 tisuća dozvola izdano za produženje dozvola strancima koji već rade u Hrvatskoj.

Najviše stranih radnika dolazi iz susjedne BiH, zatim Filipina, Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije. Najveći broj dozvola izdaje se u Zagrebu, Istri te na području Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije, gdje su koncentrirani turizam, građevina i uslužne djelatnosti.

Mijenja li se pretjeranim uvozom i zapošljavanjem stranih radnika demografska slika Hrvatske? Kakav je stav HGK o tome?

- Negativni demografski trendovi problem su Hrvatske, ali i većine drugih europskih država. Uz proaktivne demografske mjere i snažniju prilagodbu obrazovanja potrebama tržišta rada, neizbježan je i angažman stranih radnika kako bi se gospodarska aktivnost održala na sadašnjim razinama, kao i funkcioniranje pojedinih sektora. Uređena i kontrolirana migracijska politika ni u kojem slučaju ne znači gubitak nacionalnog identiteta.

Cilj je osigurati da Hrvatska ostane gospodarski konkurentna, društveno kohezivna i istodobno otvorena za kvalitetnu integraciju ljudi koji ovamo dolaze raditi i živjeti. HGK posebno naglašava važnost integracije, jer radnik koji poznaje jezik, razumije sustav i osjeća se uključeno - dugoročno postaje stabilniji i kvalitetniji zaposlenik. U tom kontekstu integracija više nije samo društveno pitanje, već i pitanje konkurentnosti gospodarstva.