U sustavu zdravstva zavladali su neki novi trendovi, a najprije su to početkom godine pokazali rezultati istraživanja prema kojima većina studenata medicine nakon stečene diplome planira ostati raditi u Hrvatskoj. Istovremeno, velik broj ispitanika, odnosno budućih liječnika, migraciju u inozemstvo vidi tek kao karijernu mogućnost s ciljem edukacije i usavršavanja, vremenski određenog. Sada je slično istraživanje provedeno i među budućim prvostupnicima i magistrima sestrinstva, a zaokret u trendovima unutar zdravstva potvrđen je jer čak 71 posto ispitanih studenata studija sestrinstva svoju budućnost ne vidi u inozemstvu. Štoviše, čak njih 63 posto uopće ne planira napuštanje svog trenutačnog mjesta boravka. Oba istraživanja provela je znanstvena suradnica Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Maja Vizjak, u sklopu dionice "Medicinski vrtuljak" projekta "Od stvarnih do virtualnih migracija" koji financira EUNextGeneration.

Maja Vizjak

NL

Visoka očekivanja

U svrhu analize stavova i percepcija studenata završnih godina studija sestrinstva u Hrvatskoj o migracijskim čimbenicima i karijernom razvoju istraživanje je uključilo studente 2. i 3. godine prijediplomskih i diplomskih studija u Hrvatskoj te je provedeno u razdoblju od lipnja prošle do travnja ove godine. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 619 sudionika, od čega 85 posto studentica i 15 posto studenata, dominantne dobi od 20 do 22 godina starosti, a najveći udio ispitanika dolazi sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci te Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, a sudjelovali su i studenti drugih sveučilišnih i veleučilišta u Hrvatskoj.

Navodeći da 53 posto ispitanika ne planira ni inozemnu migraciju s ciljem edukacije i usavršavanja njih, dr. sc. Vizjak kaže da su studenti u prosjeku neutralni i prema ideji promjene struke.

- Značajan dio ispitanika ostaje vjeran sestrinstvu, a gotovo trećina njih (32,95 posto) pokazuje otvorenost prema novim karijernim prilikama izvan struke. Također, u velikoj mjeri spremni su volontirati, njih 37 posto, te je samo njih 4 posto spremno volontirati u inozemstvu kao preduvjet željenog zaposlenja. Ispitanici dominantno nisu skloni prihvatiti posao koji nije u skladu s njihovim očekivanjima ako ostaju u Hrvatskoj ni u slučaju odlaska u inozemstvo. U zemlji, kao i u inozemstvu, njihova očekivanja vrlo su visoko definirana, a u prosjeku su neutralni ili blago skeptični prema tvrdnji da bi im život u inozemstvu bio bolji. Što upućuje na jasno definirane karijerne vrijednosti i profesionalna očekivanja - objašnjava Vizjak.

U okviru istraživanja studenti su jasno dali do znanja što je prioritet daljnjeg razvoja struke jer izrazito je visoka razina slaganja, kod čak 79,32 posto ispitanika, oko podržavanja uvođenja specijalizacija.

- Većina ispitanika trenutno ne planira ili je neodlučna oko nastavka karijere u znanosti i oko upisa doktorskoga studija, čime se zaključuje da je u sestrinstvu fokus na stručnom, a manje znanstvenome razvoju - navodi Vizjak.

Većina ispitanih studenata nema prethodnog iskustva s dužim boravcima u inozemstvu, odnosno 74,31 posto je bez iskustva međunarodnih mobilnosti. Gotovo polovina ispitanika, njih 49,11 posto, izrazila je neslaganje s tvrdnjom da je rad na daljinu (remote job) primjenjiv u njihovom sektoru, već smatraju da priroda posla zdravstvene djelatnosti zahtijeva fizičku prisutnost. Istovremeno, istraživanje detektira visoku razinu otvorenosti prema inovacijama, dok je njih 45,39 posto optimistično oko uloge digitalizacije kao što je telemedicina i implikacija digitalizacije u zdravstvu.

Stručni razvoj

Najavljujući da će rezultate istraživanja predstaviti stručnoj i gospodarskoj javnosti, akademskoj zajednici i donositeljima politika u svrhu oblikovanja mjere za upravljanje migracijama medicinskog kadra koje započinju nakon završetka studija, dr. sc. Vizjak ističe da je zdravstveni sektor strateški za opstojnost, održivost i zdravlje nacije i unutar njega upravljanje ljudskim resursima.

- Zadržavanje talenata u sustavu u doba liberalizacija tržišta rada višestruko je proširilo opcije izbora razvoja karijere, što pred našu zemlju stavlja mnoge izazova. Ignoriranje činjenica o vrijednostima i stavovima kadra dodatno produbljuje problematiku, što odražava nefunkcionalne obrasce rada koji dovode po nezadovoljstva i dugoročno ugrožavaju održivost zdravstvenog sustava potičući na izlazne migracije kao najradikalniji potez razvoja karijere. Isto je obilježilo trendove u zdravstvu u novije vrijeme, dok ovo istraživanje najavljuje zaokret negativnih trendova. Gubitak medicinskog kadra predstavlja prepreke u kvaliteti pružanja zdravstvenih usluga i za posljedicu ima dugoročno negativne refleksije na društvo i gospodarstvo. Odlazak medicinskog kadra predstavlja težak udarac zdravstvenom sustavu čineći ga još manje održivim, a najskuplji je onaj resurs koji nedostaje - upozorava voditeljica projekta.

Dodajući da rezultati istraživanja pokazuje da većina studenata sestrinstva trenutačno ne planira napuštanje svog mjesta boravka ni odlazak u inozemstvo, Vizjak ističe da je ono što priželjkuju stručni razvoj.

- Zadržavanje medicinskih sestara i tehničara ne ovisi samo o individualnoj motivaciji, već o sposobnosti zdravstvenog sustava da prepozna njihove potrebe i osigura uvjete za profesionalni i osobni razvoj. Dugoročna održivost hrvatskog zdravstvenog sustava zahtijeva strateško ulaganje u ljudske resurse, posebno u mlade stručnjake koji predstavljaju njegovu budućnost - navodi dr. sc. Vizjak.