U razdoblju secesije na nekoliko je osječkih pročelja bila aplicirana keramika u obliku pojedinačnih pločica u nizu ili geometrijski oblikovanih kompozicija ili ispuna većih površina te elegantnih oslikanih kompozicija. Prema dostupnim podatcima možemo pretpostaviti da su figurativne kompozicije nastale u slavnoj tvornici keramike koju je 1868. u Pečuhu utemeljio Vilmos Zsolnay. Iza prekrasnih slikovitih pročelja Zsolnayeva se produkcija najčešće može vidjeti u obliku popločenja klinker-opekom, kojom su popločeni mnogi osječki haustori, a njime su bile popločane i brojne osječke ulice. Dio Zsolnayeve tvorničke produkcije možemo vidjeti tek ponekad, kada pri renovaciji podzemnih instalacija iz kontejnera vire ulomci kanalizacijskih cijevi s pečatima te tvornice. Ti najnevidljiviji Zsolnayevi proizvodi omogućili su upravo u razdoblju secesije veliku komociju u životu grada, jer se u tom razdoblju razgranala kanalizacijska mreža.

Najjednostavniji je primjer Zsolnayevih pločica na pročeljima Osijeka kuća koju je 1905. sagradio osječki odvjetnik Alfred Kästenbaum-Korsky prema projektu svog bratića, budimpeštanskog arhitekta Ferenca Fischera. Ta ujedno jedina građanska kuća sagrađena u stilu mađarske secesije u Osijeku pri vrhu dvaju znatno istaknutih rizalita pročelja ima polja ispunjena jednobojnim kobaltnim pločicama. Pločice se mogu pripisati Zsolnayevoj produkciji jer su arhitekt Ferenc Fischer i vlasnik tvornice Zsolnay bili bliski prijatelji i suradnici, pa su tako zasigurno naručene i te pločice. U Osijeku se nalaze još dvije izvrsne figuralne kompozicije iz Zsolnayeve produkcije, a krase pročelje kuće Ilone Lucić u Radićevoj i kuće Oskara Friml-Antunovića na Gajevu trgu. Obje je te secesijske kuće projektirao i gradio osječki graditelj Ante Slaviček, koji je evidentiran kao dobavljač različitih dekorativnih elemenata i proizvoda u Zsolnayevoj tvornici. Kuća Ilone Lucić nad balkonskim ulazima prvoga kata ima pločice s motivom razgranatih ruža koje se protežu cijelom površinom pločica. U toj je kući pod Zsolnayevim ružama mladost proveo slavni hrvatski umjetnik, kipar, slikar, lutkar, scenograf i kostimograf, akademik Zlatko Bourek.

Osim te manje poznate slike na kući Friml, koju je 1903. projektirao i sagradio graditelj Ante Slaviček, nalazi se alegorijska kompozicija Slobode s visoko istaknutom bakljom. Ta kompozicija ispunjava središnji dio prvog kata pročelja. Kompozicija Slobode vjerojatno je nastala u dosluhu s naručiteljem kuće, osebujnim osječkim bibliofilom i kolekcionarom osječkih starina Oskarom Friml-Antunovićem, koji je financijski potpomagao brojna osječka kulturno-umjetnička društva i bio suradnik više muzeja. Zasigurno je njegov utjecaj bio i pri izboru dekoracije atike koju krase dva golema krokodila. Keramička slika Libertas s njegove kuće postala je zaštitni znak izložbe i znanstvenog skupa posvećenih secesiji koji su se u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Muzeja Slavonije, Galerije likovnih umjetnosti i Državnog arhiva u Osijeku održali 1997. i 2001. godine.