Čelnici država članica EU-a okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će glavne teme biti raspodjela vodećih pozicija u EU institucijama, strateška agenda za sljedećih pet godina te Ukrajina i Bliski istok.

Čelnici država članica trebaju kvalificiranom većinom imenovati kandidata za predsjednika Komisije i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Budući da je riječ o paketu, trebaju se dogovoriti i oko imena budućeg predsjednika Euroskog vijeća, za koje su isključivo nadležni njegovi članovi, tj. šefovi država ili vlada članica, te predsjednika Europskog parlamenta (EP), što je stvar zastupnika EP-a.

Pregovarači triju proeuropskih političkih grupacija, Europske pučke stranke (EPP), Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i liberala (Renew), postigli su dogovor da Ursula von der Leyen dobije drugi mandat na čelu Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća bio bi bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku - estonska premijerka Kaja Kallas, a i u sljedeće dvije i pol godine predsjednica EP-a bila bi Maltežanka Roberta Metsola (EPP). Dogovor je na videosastanku postiglo šest pregovarača triju stranaka - poljski i grčki premijer, Donald Tusk i Kyriakos Mitsotakis (EPP), njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sanhez (S&D) te francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte (Renew).

I dok je imenovanje šefa Komisije u Europskom vijeću stoga posve izvjesno, nešto je manje sigurno da će dobiti i natpolovičnu većinu od 361 glasa u EP-u, iako te stranke imaju većinu od 399 zastupnika. Naime, zastupnici u EP-u ne glasaju uvijek onako kako glasa većina u njihovim klubovima, te se ne zna koliko će biti onih koji će drukčije glasati. Kada je riječ o strateškoj agendi, sudeći prema nacrtu, taj je dokument dosta općenit i neodređen te je teško zaključiti kako EU namjerava financirati goleme investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, jačati obrambenu industriju i osigurati konkurentnost gospodarstva te koje će interne reforme trebati provesti da bi se mogle primati nove članice. Već se dugo raspravlja treba li povećati proračun, koji je samo 1 % bruto nacionalog dohotka EU-a, i kako ga financirati ubuduće. Radit će se na uvođenju novih vlastitih proračunskih prihoda. Sve počinje u četvrtak sastankom s predsjednikom Ukrajine (u utorak otvorila pristupne pregovore) Volodimirom Zelenskim.

Na samitu bi se trebalo pozdraviti usvajanje pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju te otvaranje pregovora i zajedničke pozicije za poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima za Crnu Goru, kojoj to može ubrzati pregovore. Razgovarat će se i o Bliskom istoku - poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i o prijedlogu za prekid vatre i oslobađanje svih talaca.