Hrvatska će još jedno dulje vrijeme biti netokorisnik europskog proračuna, bez obzira na moguća buduća proširenja, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković poslije godišnje konferencije o budućem višegodišnjem europskom proračunu u Bruxellesu. Rekao je da je u proteklih skoro 11 godina članstva Hrvatska povukla više od 20,2 milijardi eura i da je u plusu 14,5 milijardi eura.

Ta nam sredstva omogućavaju brže lovljenje koraka s onima koji su duže u Europskoj uniji ili su ekonomski snažniji i razvijeniji, ističe. Što se tiče proširenja i njegova utjecaja na buduća primanja iz europskog proračuna, tu su, kaže, dvije različite situacije. Jedna je proširenje na zapadni Balkan, koji veličinom i brojem stanovnika ne može ugroziti postojeće odnose između netoprimatelja i netouplatitelja. "Jedina zemlja čije će eventualno članstvo jako utjecati na proračun EU-a je Ukrajina, što će se rješavati na drugi, cjelovitiji način", rekao je Plenković.

Kao jedan od glavnih govornika na toj konferenciji koju su organizirali Europska komisija i Vijeće EU-a, on je istaknuo da je budući proračun ključni instrument za budućnost EU-a, "jer kada razgovaramo o tome, mi odlučujemo kakvu Europu želimo i trebamo". Službeni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. još nisu službeno započeli, a ovo se može smatrati početkom neformalne rasprave. Najkasnije do kraja 2027. konsenzus se, što nikad nije lako, mora postići. Plenković Europu u budućem razdoblju vidi konkurentnijom, otpornijom i prosperitetnijom, dobro opremljenom za zaštitu građana i njihova blagostanja te s vjerodostojnom i utjecajnom ulogom u svijetu. Kaže da je EU kroz brojne krize dobro odgovorio i povećao povjerenje građana. Sljedeći proračun treba odgovoriti na sve brojnije izazove i osigurati instrumente za provedbu prioriteta. Plenković je ponudio tri povezane misli vodilje o tome.

Prva je proračun za konkuretniju Europu, temeljenu na solidarnosti i fleksibilnosti, zatim proračun koji će osigurati socijalnu konvergenciju i zašititi blagostanje europskih građana i kao treće proračun koji će pojačati ulogu EU-a na globalnoj razni i učiniti ga utjecajnijim. Plenković kaže da EU treba osigurati odgovarajuće investijske kapacitete u proračunu te razmotriti mogućnost njegova povećanja imajući u vidu neizbježne geoekonomske i geopolitičke promjene. Proračun treba osigurati više strateške autonomije i samodostatnost uz zadržavanje otvorenosti EU-a prema svijetu.

Kao glavne prioritete vidi zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje energetske neovisnosti i sigurnosti uz paralelnu borbu protiv klimatskih promjena, za što treba osigurati investicije. Kao dobar primjer naveo je RepowerEU, plan za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. "Mi u Hrvatskoj koristit ćemo ga za razvoj mreže plinovoda za regionalno energetsko čvorište, nakon što je nacionalnim sufinanciranjem izgrađen LNG terminal na Krku", rekao je, ističući i važnost instrumenta poput IPCEI-a, koji bi trebali omogućiti inovativnijim malim i srednjim poduzećima sudjelovanje na tržištu bez nepotrebnih administrativnih tereta. Spomenuo je primjer hrvatske tehnološke kompanije Infobip koja sudjeluje u jednom od projekata koji se odnosi na globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije. Smatra da treba osuvremeniti i poljoprivrednu politiku da bi se osigurala sigurnost i kvaliteta hrane, uravnotežen teritorijalni razvoj i zaštita prirodnih resursa. Ističe i da kohezijska politika igra ključnu ulogu kao jedna od glavnih investicijskih politika EU-a, što može pomoći i u demografskoj revitalizaciji ruralnih i ranjivih područja. Zauzeo se i za nove izvore prihoda i kaže da treba razmisliti o nadogradnji modela Mehanizma za oporavak i otpornost koji je dao nužni poticaj i pomoć gospodarstvima te potaknuo investicije.

"Hrvatska je tu dobar primjer. Jedna smo od samo dvije države članice koje su poslale peti zahtjev za plaćanjem nakon što smo dobili pozitivnu ocjenu da su sve prethodne reforme i investicijski pokazatelji uspješno ispunjeni", rekao je Plenković.