Novosti
VISOKI KAZNENI SUD

Pravomoćno: Dokazi u aferama povezanima s Rimac zakoniti su
Objavljeno 22. travnja, 2024.
Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, čime je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi za izdvajanje dokaza u aferama "Vjetroelektrane" te "Po babi i po stričevima" koje obrana smatra nezakonitima. Prizivni sud je, ne navodeći identitete, izvijestio da je donio odluku o pravomoćnosti nakon što je odbio žalbe okrivljenika koje se tereti zbog više kaznenih djela protiv službene dužnosti.

Uskok je u veljači 2022. protiv Josipe Pleslić (prije Rimac) i još 26 osoba podigao optužnicu kojom ih tereti za počinjenje kaznenih djela trgovanja utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja na zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem. Optužnicom je, uz Pleslić, obuhvaćena bivša HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac, ali i više državnih dužnosnika, među kojima, među ostalima, i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da se, između prosinca 2019. i svibnja 2020., koristila položajem i autoritetom državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društvenim utjecajem koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina i zastupnice u Hrvatskom saboru. Dijelom optužnice koji se odnosi na zapošljavanje preko veze i polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šest osoba, koje su ta zapošljavanja i ispite sređivali, te jedanaest osoba koje su tražile zapošljavanje i sređivanje ispita nekome svome.

VKS ističe da se optužnica temelji na brojnoj dokumentaciji, između ostaloga, snimkama komunikacije pribavljenim tajnim mjerama koje je naložio sudac istrage, a koji je izdao i inicijalne naloge protiv trećih osoba. Apelacijski sud podsjeća kako je obrana tvrdila da sudac istrage prilikom izdavanja naloga nije postupao u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i jamstvima iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Također, prema obrani, sudac istrage je u vezi s nekim nadziranim brojevima propustio iskoristiti mehanizme međunarodne pravne pomoći. Prema ocjeni VKS-a, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a činjenično je stanje potpuno i pravilno utvrđeno, s time što je odluka o odbijanju izdvajanja dokaza utemeljena na zakonu.

Bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica u rujnu 2020. izišla je iz istražnog zatvora u Remetincu, gdje je nakon uhićenja provela četiri mjeseca. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njezinu mobitelu proizišla je i afera u kojoj se spominje osoba inicijala A. P., a Ured europskog tužitelja podigao je još jednu optužnicu protiv bivše ministrice Žalac, ovaj put zbog trošenja europskog novca. H
UVID U SPISE
VKS ističe da je prvostupanjski sud omogućio obrani uvid u spise suca istrage u kojima se nalaze nalozi i dokumentacija na temelju koje su nalozi izdani. Obrana je zato, nastavlja VKS, imala i mogućnost i odgovarajuće vrijeme potrebno da iznese sve bitne argmente na sjednici optužnog vijeća na kojoj se odlučivalo o prijedlogu za izdvajanje dokaza. Prizivni sud naglašava kako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da su dokazi pribavljeni u skladu s pravom Europske unije, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda te odredbama ZKP-a.

Najčitanije iz rubrike