Meso svakodnevno jede svaki četvrti hrvatski građanin, međutim manje se konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen. Pokazalo je to istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije Hendal.

Istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda obavljeno je uoči Uskrsa te su rezultati uspoređeni s istraživanjem provedenim u 2022. godini.

“Učestalost konzumacije pokazuje znatan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine 5 posto više, odnosno imamo ih 25 posto. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 posto, a prije dvije godine bilo ih je 5 posto više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije, pa tako ove godine imamo 6 posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 posto ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe samo 3 posto ispitanih građana", navodi se u analizi istraživanja.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je 2 posto manje nego prije dvije godine. Na drugom je mjestu svinjetina, s 36 posto udjela uz 4 posto rasta, a ostale vrste mesa znatno su manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 posto građana, puretinu bira 3 posto, a janjetinu samo 1 posto konzumenata mesa u Hrvatskoj. "Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, onda su dobiveni rezultati podosta drukčiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od 1 % u odnosu prema 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od 5 %) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli znatno manji. Da teletinu s 18 posto (+1 %) i janjetinu s 12 posto (-3 %) kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira samo 8 posto njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa znatan broj građana ne može priuštiti", ističu iz magazina Ja Trgovac.

Kada je riječ o mesnim prerađevinama i suhomesnatim proizvodima, hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine 6 posto više nego 2022., odnosno ukupno 39 posto. Upola manji udio pripao je kobasicama, koje najčešće jede 19 posto građana. Slijedi šunka, sa 17 posto udjela u oba istraživanja, a u 2024. godini manju su popularnost imali pršut s 8 posto, parizer sa 6 posto, kulen s 4 posto i vratina s 2 posto. D.Pav.