Završili su još jedni parlamentarni izbori, HDZ je kao relativni pobjednik izborio 61 mandat, a za sastavljanje vlade potrebno mu je 76, što bi trebao osigurati u pregovorima s mogućim koalicijskim partnerima. Drugi su iz Rijeke pravde, na čelu sa SDP-om, s 42 osvojena mandata, što im samo u teoriji daje šansu sastaviti vladu. Tu su još Domovinski pokret s 14, Most s 11 i Možemo! s 10 mandata, zatim slijede IDS s 2, Sjever s 2 i Fokus s jednim mandatom.

Sve u svemu, Rijeke pravde ipak su ostale "potok" i nisu se mogle proglasiti izbornim pobjednikom, ali to je mogao HDZ, o čemu je šef stranke Andrej Plenković u izbornoj noći rekao: "Preći put zaredom HDZ je uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima... Krećemo u formiranje parlamentarne većine kako bismo formirali našu treću vladu. Želim čestitati svim drugim strankama koje su na ovim izborima poražene od HDZ-a. Mi ćemo nastaviti našu politiku koja je u proteklih osam godina zaštitila hrvatske građane od kriza, očuvala hrvatsko gospodarstvo, omogućila ostvarivanje niza strateških ciljeva", kazao je Plenković, dodavši: "Vodit ćemo računa o interesima hrvatske države, a država ima jedan ključan interes, jačanje čvrste političke stabilnosti, formiranje nove parlamentarne većine, formiranje nove vlade. Samo tako možemo zajamčiti kvalitetnu budućnost za hrvatske građane." Još je naglasio: "Tri puta pobijediti na parlamentarnim izborima doista je uspjeh i kad je velika izlaznost, HDZ je pokazao da pobjeđujemo", a na pitanje s kim će koalirati kazao je: "Vidjet ćete vrlo skoro... Već smo neke razgovore obavili, sve ide dobro. Bitno je da pobjednici formiraju vladu, to je ono što je bitno", zaključio je prvi čovjek HDZ-a.



No kampanja je jedno, a izbori su drugo i sada tek počinju teški pregovori oko slaganja vlade, a ključno je pitanje komu će se prikloniti zastupnici Domovinskog pokreta. Iako iz DP-a njihov predsjednik Ivan Penava poručuje da će razgovarati i sa SDP-om i s HDZ-om, izvori iz te stranke rekli su kako je Mario Radić rekao da sigurno neće sa SDP-om. No nije decidirano rekao ni da će apriori s HDZ-om. Ali ipak je ta kombinacija logičnija unatoč porukama koje su se čule s Pantovčaka i predsjednika Milanovića koji se u ovoj kampanji pojavio kao premijerski kandidat. Uz to, kako ističe dio političkih analitičara, premda znamo da su HDZ i njegovi partneri relativni pobjednici izbora za Hrvatski sabor i da je Domovinski pokret treća politička snaga u Hrvatskoj, koja bi mogla odlučivati o budućoj vladi, u ovome trenutku ipak još ne znamo kako će izgledati nova, šesnaesta vlada. No, bez obzira na to, izborni rezultati pokazuju da većina hrvatskih građana, koji su na birališta izišli u solidnom broju, ne želi lijevu vladu niti želi Zorana Milanovića na čelu te vlade. Dakako, naglašava se, to ne znači da Milanović i njegov "kolega" Peđa Grbin u sljedećim danima neće pokušati ostvariti svoj zvučni projekt nazvan "vlada nacionalnog spasa" (koji se u izbornoj noći pretvorio u manjinsku vladu), no čak i kad bi nekim političkim čudom ili manipulacijom u tome i uspjeli, ostaje činjenica da većina Hrvata takvoj vladi nije dala podršku. Slijedom logike, to bi značilo da takva vlada, ako bi se voljom čelnika desnih stranaka eventualno i formirala, ne bi bila odraz većinske volje hrvatskih birača. Također, jedna od mugućnosti je sastavljanje tzv. manjinske vlade, što je u postizbornoj noći zagovarala Benčić iz Možemo!, ali ni takva opcija nije realna.

Uzimajući sve opcije u obzir, pred Hrvatskom je izazovno četverogodišnje razdoblje. Stoga je ključno da dobijemo stabilnu, kompetentnu, pouzdanu i odgovornu novu vladu, i to što prije, svakako prije novih izbora za Europski parlament. Sve drugo, neke alternativne opcije, bilo bi dodatni rizik i rizičnim vremenima koji ne bi donio ništa dobroga...

Što se proteklih izbora tiče, valja još spomenuti i preferencijalne glasove. Oni su većinom otišli nositeljima stranačkih lista po izbornim jedinicama, no dio kandidata u Sabor će ući zahvaljujući upravo tim glasovima, a nekolicina njih s posljednjeg, 14. mjesta na listi. Preferencijalni način glasanja daje mogućnost ulaska u Hrvatski sabor kandidatima s bilo kojeg mjesta na listi, pod uvjetom da osvoje najmanje deset posto preferencijalnih glasova u odnosu prema broju glasova koje je ta lista osvojila. Izdvojimo nekoliko primjera: Nakon prebrojenih glasova predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u 1. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u 4. jedinici, osvojivši 37.520 glasova. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin dobio je pak 19.844 preferencijalna glasa kao prvi na listi koalicije Rijeke pravde u 8. izbornoj jedinici. Više od njega dobio je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, prvi na listi u 3. izbornoj jedinici, koji je osvojio 21.755 preferencijalnih glasova. S 14. mjesta na listama Rijeke pravde ulaze u Sabor Biljana Borzan u 4. izbornoj jedinici koja je osvojila 9580 glasova, zatim Alka Vuica, posljednja na listi u 6. jedinici, s osvojenih 3029 glasova. Među HDZ-ovim kandidatima najviše preferencijalnih glasova osvojili su i Tomo Medved (23.123), Gordan Jandroković (22.378) te Oleg Butković (19.595).

Izborima, međutim, nije kraj, tek je početak, jer slijede izbori za Europski parlament, pa krajem godine izbori za predsjednika RH. Građani EU-a birat će novi saziv Europskog parlamenta na izborima od 6. do 9. lipnja. U jeku ratova u Ukrajini i Gazi i strahova od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, izbornom kampanjom dominirat će pitanje europske sigurnosti, smatraju analitičari, a na to upozoravaju i sadašnji hrvatski eurozastupnici.



Tako eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) i izvjestitelj EP-a za odnose sa SAD-om smatra da "transatlantska suradnja visi o niti" i da bivši američki predsjednik Trump "ima velike šanse biti uvjerljiv na izborima osim ako ga američka pravna država ne zaustavi". Dodao je da će EU, ako želi imati učinkovitu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, morati razmisliti "o široj primjeni kvalificirane većine". Europska unija postaje "puno čvršća" prema ilegalnim migracijama, ističe pak Tomislav Sokol (EPP/HDZ). Eurozastupnica iz redova pučana Sunčana Glavak ocjenjuje da je "sigurnost danas na prvom mjestu" te pozdravlja ideju o imenovanju prvog europskog povjerenika za sigurnost i obranu. Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je trgovinske tokove i lance opskrbe, izazvala energetsku krizu i veće životne troškove diljem EU-a, pa će građane zanimati kako će se poboljšati njihov životni standard. "Istraživanja pokazuju da građane najviše zanimaju ekonomske i socijalne teme. Tu smo najjači, to je naš core business i tu imamo što reći", rekla je o toj temi eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP).

Inače, novi saziv Europskog parlamenta imat će 720 zastupnika, 15 više nego u aktualnom sazivu. Malta, Luksemburg i Cipar ostaju na minimalnom broju zastupnika (6), a najviše će ih i dalje imati Njemačka (96). Nizozemska bi 6. lipnja trebala prva izići na birališta, idući dan će to učiniti Irska, ali u većini zemalja, uključujući i u Hrvatskoj, izbori bi se trebali održati u nedjelju, 9. lipnja. Podsjetimo, u Hrvatskoj se eurozastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske. Birači mogu glasati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao. Pravo predlaganja stranačkih lista za europske izbore imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka. Hrvati će birati 12 zastupnika, a stranke se tek trebaju dogovoriti kako će izgledati stranačke liste. Upravo se Europskim konzervativcima i reformistima prognoziraju bolji rezultati na ovim izborima, premda mnogi prednost daju strankama desnice, uključujući i onu s ekstemnijim predznakom, pa će doista biti zanimljivo pratiti kampanju u kojoj bi moglo biti svega i svačega u retoričkom i komunikacijskom smislu.... Što se pak izlaznosti tiče, ona je na posljednjim izborima 2019. godine iznosila mršavih 29,8 posto, što je ipak bilo povećanje u odnosu prema 2014. kad je svoj glas iskoristila tek četvrtina hrvatskih birača.

Sve u svemu, domaći izborni i postizborni teren u domaćim kuhinjama pokazuje sva lica i naličja hrvatske politike. Drugim riječima, puno smo toga vidjeli i čuli, ponešto se moglo i naučiti iz promašenih inicijativa, puno toga sad treba zaboraviti, ali i zapamtiti za iduće izbore. Jedan od tri izbora su odrađena, slijedi nam dvomjesečna utrka za Europski parlament, do izbora koji su po mnogima ključni za Europsku uniju, a onda pred kraj godine ponovno domaće "igre prijestolja" s Milanovićem ili bez Milanovića Camelotu zvanom Pantovčak...