Rekordan broj hrvatskih birača izišao je 17. travnja na parlamentarne izbore i odabrao zastupnike u 11. saziv Hrvatskog sabora. Prema rezultatima DIP-a HDZ s partnerima HSLS-om, HDS-om, HNS-om i HSU-om dobio je najviše glasova, zajedno s dijasporom, njih 729.864. Prema tome su osvojili 61 mandat. Za koaliciju Rijeke pravde, koju je predvodio SDP, a u koju su se još ujedinili Centar, HSS, Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom, Reformisti i GLAS, odlučilo se 538.743 birača. Oni su se natjecali u deset izbornih jedinica i osvojili 42 mandata.
Legitimnost
Kao treća opcija opet se prometnuo Domovinski pokret, koji je zajedno s partnerima Pravo i pravda, Blok, Agrameri-nezavisna lista osvojio u deset jedinica 202.670 glasova, a koji čine 14 mandata u Saboru. Most je na izbore izišao u koaliciji s Hrvatskim suverenistima, HKS-om i Nezavisnom listom mladih te osvojio mandat više od platforme Možemo iako su dobili nešto manje glasova. Tako imaju 11 na osvojenih 169.966 glasa zajedno s dijasporom. Možemo u Sabor ulazi s deset zastupnika, zajedno s partnerima Hoćemo pravedno i Srđ je grad u 11 izbornih jedinica osvojili su 193.007 glasa. Koalicija IDS-a, PGS-a, Unije, ISU-PIP-a, Socijaldemokrata, Reformista, Demokrata i Laburista imat će u Saboru svoja dva predstavnika na osvojenih 32.727 glasova u osmoj izbornoj jedinici. Dva mjesta u Saboru izborila je i Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca, koja je u trećoj jedinici dobila 25.829 glasa, a jedan mandat ide iz koalicije Fokusa i Republike. Osvojili su ga u šestoj izbornoj jedinici s 18.312 glasa.
U vrlo dobroj poziciji uoči pokušaja formiranja većine je Domovinski pokret (DP). Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, kojeg je u ovoj kampanji angažirao IDS, kaže kako su rezultati u okviru očekivanoga, a veliki je plus dobra izlaznost jer su rezultati legitimni i glasovi su dobiveni u čistoj izbornoj utakmici. I to drži najvažnijom porukom.
“Pokazalo se da je HDZ i dalje glavna stranka, kao i da jako dobro može parirati ‘izvlačenju‘ birača sklonih ljevici na birališta. Iako se povećala izlaznost, HDZ je uspješno kontrirao, ali samo zato što je ostao u centru. Dakle, Andrej Plenković nije pokušao loviti glasove na desnici, nego je ‘lovio‘ centar, koji ima veći ‘bazen‘ glasova. Time je, kao i mirnom kampanjom, objavama na Tiktoku i puštanjem Olega Butkovića da ‘trola‘ Zorana Milanovića, Plenković malo omekšao svoj imidž, što je bilo dovoljno da ostvari dobar rezultat i u Zagrebu. HDZ ima pet mandata manje nego na izborima 2020., ali je to superrezultat s kojega se vidi treći Plenkovićev premijerski mandat, tako da oni apsolutno mogu biti zadovoljni", kaže Macan. Smatra da i ostale stranke i koalicije mogu uglavnom biti zadovoljne rezultatom, pa čak i SDP. "Mogli su više, a jedan od razloga zašto nisu jest i to što Možemo nije prihvatio točkastu koaliciju, jer bi rezultat za njih bio puno bolji da su se uspjeli dogovoriti sa SDP-om i Fokusom", ističe.
Na pitanje može li i predsjednik RH Zoran Milanović biti zadovoljan Macan kaže: "Da njega tu nije bilo, ne bi se sve ovako dogodilo. Tako da on možda nije ostvario najlakši put do većine, no i dalje ima neku šansu pokušati složiti vladu, istina, vrlo komplicirano. "HDZ je odigrao odlično, a nakon njih rekao bih da su dobar posao napravili DP i Možemo, pa tek onda Most. DP je u ‘carskoj‘ poziciji, s tim da de facto nemaju Kolakušića, koji je već u izbornoj noći rekao da želi nove izbore. I u toj vjerojatnoj koaliciji HDZ-a i DP-a oni imaju zajedno 74 mandata, pa bi im za većinu bila dovoljna i samo ‘manjinica‘, s tim da bi Plenković mogao inzistirati da sudjeluju sve ostale manjine, pa bi većina imala 82 ruke", ističe. Za ideju Možemo o manjinskoj vladi ljevice u koju bi ušle i desne stranke, Macan kaže kako u praksi ne funkcionira. Smatra da je to više "utopijska ideja", puno je bliže HDZ formiranju vlasti. "Vjerujem da će DP prvo pregovarati u paketu, pa ćemo vidjeti što dalje", rekao nam je. Na pitanje očekuje li rušenje nekih stvari, primjerice Istanbulske konvencije, misli kako to ne dolazi u obzir. "Njima je bitno da SDSS nije u Vladi, vidimo da čak ne inzistiraju na tome da Plenković ne bude premijer, jer im je jasno da to ne mogu dobiti. Oni će vjerojatno pregovarati pametno i lukavo", ističe.
HDZ-u je jednostavno puno pametnije pokušati napraviti stabilnu koaliciju s DP-om, ali ju solidno dogovoriti. To odgovara svima, ističe Macan, jer "ne bi bilo ucjenjivanja - imaš dosta stabilnu koaliciju, a ako se ne slažeš oko nekih pitanja, onda pozoveš liberale i neke druge u pomoć, pa s njima izglasaš nešto što ti treba". Smatra da bi se svi trebali početi učiti kompromisu i u vladanju i u Saboru, jer misli da će sastav parlamenta to tražiti, "a i dobro je za Hrvatsku".
Što će učiniti Grbin
Politički analitičar Pero Maldini potvrđuje da je rezultat uglavnom sukladan prognozama, premda ističe da je poruka građana prilično jasna i bilo bi mudro da ju svi poštuju te nekakvim kombinatorikama ne dovode u pitanje. Tu je, dodaje, i pobjedniku izbora - HDZ-u - poslana odgovarajuća poruka. Ističe kako je veliki uspjeh bilo gdje u demokratskom svijetu, nakon dva mandata, opet imati ovakvu potporu. "I u tom smislu treba HDZ-u doista čestitati. No, iako su građani, glasujući za HDZ, glasali za stabilnost i sigurnost, koja je izrazito važna, pogotovo u međunarodnoj situaciji u kojoj živimo, neke su im poruke građani također ovdje poslali i u obliku kritike, što treba iščitati i iskorigirati u javnim politikama u sljedećem mandatu, pod pretpostavkom da će uspješno stvoriti većinu, što ćemo tek vidjeti", ističe. Smatra kako će biti potrebno primiriti očitu nesnošljivost Domovinskog pokreta i SDSS-a, što kaže da je određeno opterećenje.
Maldini ocjenjuje kako pokušaj izvanustavnog upada u izborni sustav predsjednika Milanovića očito nije uspio te smatra kako je zapravo na kraju donio više štete nego koristi SDP-u. "Naime, sjetimo se da je Grbin prije četiri godine zapravo detronizirao svog prethodnika Davora Bernardića upravo pod teretom optužbi za izborni neuspjeh", kaže, podsjećajući da su tada imali samo jedan mandat manje nego što je SDP dobio sada, uz svu Milanovićevu "asistenciju". Dakle, ističe Maldini, pitanje je političke odgovornosti koju bi sada na isti način Grbin trebao primijeniti na sebe. Drugim problemom vidi što je SDP, kao nekad velika stranka, osim što je devastiran tijekom Grbinova vodstva, padanjem u zavisan odnos spram Milanovića i pristajanjem na Milanovićeve metode, politički desubjektiviziran i stavljen u podređeni položaj. "Milanović ih je instrumentalizirao radi jačanja svoje moći kako bi mogao manipulirati postizbornim procesom, odnosno utjecati na formiranje vlasti", kaže Maldini. Smatra kako postoji mogućnost da Milanović to i nastavi. Misli da tome svjedoče i Grbinove izjave iz izborne noći o mogućem formiranju tzv. vlade nacionalnog spasa. "Mislim da je sve zajedno to velika šteta, najprije za SDP, što se vidi i po izbornom rezultatu, koji pokazuje i da većina građana nije prihvatila takve metode. Upad u izborni sustav od strane jedne institucije, predsjednika Republike, koja je zamišljena da bude izvanpolitički akter, nešto je što je loše za demokraciju jer pokušaj izbjegavanja ili narušavanja demokratskih pravila igre nije nešto što bi bilo primjereno konsolidiranoj demokraciji, a želimo vjerovati da Hrvatska to jest. Misli da su građani poslali jasnu političku poruku i svi je trebaju iščitati na taj način - da se volja građana ne bi smjela zaobilaziti. "Ako bi se sastavili ‘nepomirljivi‘ - od krajnje ljevice do krajnje desnice, to će biti nefunkcionalna vlada koja teško da može biti stabilna", ističe Maldini.
Igor Bošnjak
NUŽNO PRISTAJANJE NA USTUPKE
Prema Maldinijevim riječima, DP je u situaciji da koalira s HDZ-om, neovisno o tome što su teške riječi izgovorene u kampanji. “Trebaju sjesti za stol i vidjeti imaju li u programima preklapajućih elemenata, koji su to elementi te mogu li jedni s drugima i u kojoj mjeri. Tu većinski partner uvijek mora napraviti neke ustupke manjinskom partneru, razmjerno veće nego što je njihov izborni legitimitet. No to je cijena koju većinski partner obično plati. Manjinski partner je u dobroj situaciji jer može tražiti više, no tu je sada pitanje mjere, jer Plenković je rekao kako neće dopustiti da bude ucjenjivan”, podsjeća Maldini. Znači, treba naći razumnu mjeru na koju i jedni i drugi mogu pristati. Dodaje kako je i pitanje je li DP jedinstven i kompaktan u svjetonazorskim i poslovnim pitanjima. “Generalno je jasno da su jedan dio strukture DP-a poslovni interesi koji dosad nisu bili u prvom planu, nego oni svjetonazorski. Riječ je ipak o desnoj opciji, desnijoj od HDZ-a, a s druge strane govorimo o ljevici. Stoga bi koalicija s ljevicom i krajnjom desnicom za velik dio njihova članstva, a još više za biračko tijelo koje im je dalo povjerenje, bila razočaranje. “Prema tome vjerodostojnost stranaka koje uđu u koaliciju bit će na kušnji”, kaže Maldini.