Objavljeno 25. ožujka, 2024.
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku provode Program cjeloživotnog učenja Socijalno i emocionalno učenje u odgoju i obrazovanju, s ciljem osnaživanja pedagoških djelatnika, ali i drugih odraslih osoba da u odnosu s djecom i mladima budu maksimalno mogući pozitivan utjecaj na njihov razvoj.
- U razvoju Programa prva nam je premisa bila Da bi djeca i mladi bili dobri, učenici, prijatelji, budući građani, oni moraju biti dobro., a druga Da bismo pomogli djeci, moramo pomoći odraslima koji su njoj važni. Cilj je, dakle, razviti vještine i kompetencije odraslih kako bi mogli pomagati djeci i mladima, ali ih također osnažiti i za vlastito nošenje s izazovima odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu - objašnjava izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović s Odsjeka za psihologiju.
Socijalno-emocionalno učenje proces je kojim djeca, mladi, ali i odrasli usvajaju znanja i stavove te razvijaju kompetencije i vještine potrebne za uspostavljanje i održavanje kvalitetnih socijalnih odnosa, razumijevanje i regulaciju vlastitih emocija i ponašanja, postavljanje i ostvarivanje pozitivnih ciljeva, dakle koje su preduvjet za dobrobit i mentalno zdravlje.
- Iako se socijalne i emocionalne kompetencije i vještine uče cijeli život, u našim interakcijama s ljudima u našem životu, djeca i mladi trebaju podršku u svome socijalnom i emocionalnom razvoju kako bi ostvarili svoje potencijale, te izrasli u ljude koji su zadovoljni sobom i svojim životom, sposobni nositi se sa životnim izazovima i pridonositi zajednici i društvu u kojem žive - kaže prof. Kurtović.
Dodaje kako Socijalno i emocionalno učenje nije preventivni program, ali ima preventivne učinke, jer je usmjereno na osnaživanje djece i mladih, ali i njihove okoline.
- Naime, u posljednjih nekoliko dekada, te osobito tijekom i nakon pandemije, problemi mentalnog zdravlja djece i mladih u stalnom su porastu. Istovremeno, dostupnost je pravovremene stručne pomoći i podrške nedostatna. Iako je unaprjeđenje dostupnosti psihosocijalne pomoći povećanjem broja stručnjaka unutar sustava jedan od prioriteta u zaštiti mentalnog zdravlja, ono nije jedini način kako pomoći djeci i mladima u svladavanju teškoća i zdravom razvoju. Naime, s obzirom na negativne trendove vezane uz dobrobit i mentalno zdravlje djece i mladih te izazove suvremenog života, malo je vjerojatno da odgovor na te izazove može biti samo u povećavanju broja stručnjaka za mentalno zdravlje. Fokus mora biti daleko širi od toga, a napori za osnaživanje usmjereni na sve krugove podrške, od onih najbližih pa sve do šireg društvenog konteksta - odlučna je prof. Kurtović.
Program počinje 5. travnja ove godine, a prijave su moguće do 1. travnja.
I. Rab Guljaš
OPTIMALAN RAZVOJ U KONTEKSTU ŠKOLE
- Škola ima nemjerljiv potencijal za prevenciju problema mentalnog zdravlja i osnaživanja dobrobiti djece i mladih, koji je, na žalost, najvećim dijelom neiskorišten. Naime, škola je iznimno važan kontekst u životu djece i mladih, a odnos s nastavnicima ključan čimbenik optimalnog razvoja. U škol, djeca i mladi doživljavaju mnoga važna iskustva, ne samo vezana uz akademski rad i uspjeh nego i uz emocionalne doživljaje, doživljaje sebe i drugih, odnose i sl., a ta iskustva mogu biti ugodna i neugodna. Zbog toga je škola prirodni kontekst u kojem se može osnaživati pozitivna slika o sebi, strategije suočavanja sa stresom, vještine samoregulacije, kreativnost, odgovornost i sl. zajedno s kognitivnim vještinama i akademskim znanjima. Naime, socijalno-emocionalno učenje počiva na premisi da je svako učenje, bilo akademsko, emocionalno bilo socijalno, najuspješnije kada se odvija u kontekstu kvalitetnih odnosa koji pružaju toplinu i osjećaj sigurnosti. Takva okolina ključni je čimbenik razvoja otpornosti djece i mladih. S tim na umu, pokrenuli smo ovaj program - ističe prof. Kurtović.