Saša Breznik, predsjednik Uprave PP Orahovica d.o.o., ponudio je kratak pregled trenutnog stanja, izazova i potencijala s kojima se susreću.

1. S kojim se izazovima u proizvodnji susrećete kao najveći proizvođač i prerađivač slatkovodne ribe?

Glavne prijetnje slatkovodnoj akvakulturi su ribojedne ptice i štete koje one čine, nedostatak vode zbog promjene hidroloških prilika te poremećaji na tržištu zbog globalnih kriza (COVID, rat u Ukrajini itd). Sve to će u idućih nekoliko godina dovesti do odustajanja pojedinih uzgajivača od daljnje proizvodnje, zatvaranja ribnjaka i gubitka bioraznolikosti kakav se dogodio na slatkovodnim ribnjacima i nakon Domovinskog rata. U preradi ribi ribe suočeni smo s izazovima koji se odnose na visoke cijene te nedostatak radne snage.w

Prosječna je godišnja potrošnja ribe u EU-u 23,3 kg po stanovniku, a svjetska je razina oko 17,8 kg po stanovniku godišnje. Unutar EU-a taj broj varira od 4,6 kg u Bugarskoj do 61,6 kg u Portugalu. RH bilježi oko 9 kg po glavi stanovnika godišnje, što je vrlo niska razina potrošnje, a od toga je samo 1,5 - 2 kg slatkovodne ribe.

Zbog svega navedenog zaključuje se kako prerada ribe ima veliki potencijal i u razvoju novih ribljih proizvoda i u otvaranju tržišta, odnosno pronalaženju ciljanih skupina konzumenata upravo za te proizvode. PP Orahovica izvozi prosječno 70 % svojih proizvoda u 13 zemalja EU-a i regije, a daljnjom modernizacijom proizvodnje i osluškivanjem tržišta želimo taj krug i proširiti. Naglašavamo i kako je izuzetno povoljan i omjer cijene i kvalitete naših proizvoda. Uvriježeno je mišljenje kako riba ima sezonski karakter, no uvrštavanjem ribe u jelovnike u vrtićima, školama, studentskim centrima, bolnicama i ostalim institucijama riba postaje cjelogodišnja zdrava namirnica, što pridonosi i stvaranju pozitivnih navika u prehrani. Da bi se taj krug zatvorio, potrebno je slatkovodnu ribu i proizvode od slatkovodne ribe unijeti u Nacionalne smjernice za prehranu djece u osnovnim školama, zatim u Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata i ostale dokumente koji daju pravo na upotrebu tih namirnica u navedenim institucijama. Taj je proces dugotrajan, ide vrlo sporo ili još nije niti pokrenut te i ovom prilikom apeliramo na nadležna tijela da se donošenje tih dokumenata ubrza.

2. Kako biste ocijenili kvalitetu ponude slatkovodne ribe u kontinentalnim restoranima, te koji su najvažniji aspekti suradnje koji utječu na uspješnost?

Kontinentalna Hrvatska već dugo vremena nosi bogatu tradiciju pripreme slatkovodne ribe, koja je duboko ukorijenjena u kulturi i gastronomiji ovog područja. Mnogi lokalni restorani ponosno nude jela temeljena na tradicionalnim receptima, čime privlače brojne posjetitelje željne autentičnih okusa. Međutim, dok je tradicionalna priprema slatkovodne ribe neosporno izvrsna, postoji prostor za inovacije i modernizaciju u kuhinji.      

Nažalost, malo je vrhunskih kuhara koji su spremni prihvatiti izazov i eksperimentirati s novim tehnikama i pristupima pripremi slatkovodne ribe. S obzirom na sve prednosti ribe kao namirnice, postoji golemi potencijal za kreiranje suvremenih jela koja bi mogla zadiviti i najzahtjevnije gurmane.

Slatkovodna riba još uvijek nije dovoljno istražena i iskorištena u kuhinjama vrhunskih restorana, što je prilika za kuhare koji su spremni istraživati i pomicati granice, ponuditi nešto novo i neočekivano.

3. Mislite li da riječna riba može postati ključni čimbenik u turističkoj ponudi kontinentalne Hrvatske uzimajući u obzir važnost očuvanja ekosustava i održivosti u kratkim lancima opskrbe?

Ribe je u rijekama i jezerima sve manje, pojedine su vrste gotovo ili već izumrle upravo zbog šteta koje čine ribojedne ptice. Zbog toga količine koje se mogu uloviti u rijekama nisu dostatne za kvalitetnu turističku ponudu, već je upravo slatkovodni uzgoj ključan čimbenik u turističkoj ponudi koji danas jedini može odgovoriti zahtjevima tržišta, i u količinama, i u vrstama, i kvaliteti ribljeg mesa.

Proizvodnja ribe u našim ribnjacima je okolišno i tržišno održiva. Očuvano prirodno okruženje daje zdravu i kvalitetnu ribu, a preko kratkog lanca opskrbe naša riba dostupna je tijekom cijele godine.

Uz pravu promociju i ulaganje u edukaciju kuhara kontinentalna Hrvatska može postati poznata ne samo po tradicionalnoj već i po inovativnoj pripremi slatkovodne ribe, čime bi dodatno obogatila svoju turističku ponudu i istaknula se na globalnoj gastronomskoj sceni.