Objavljeno 27. ožujka, 2023.
Digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj još je prilično ograničena
Digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina dovodi do socijalne isključenosti i koči razvoj ruralnih obrta, tvrtki i OPG-ova.
Digitalizacija ruralnog prostora preduvjet je razvoja hrvatskog sela, za što je potrebno osigurati višeizvorsko financiranje. Prilikom nedavne rasprave o Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, istaknula je kako je, bez obzira što su predlagatelji Strategije detektirali probleme i u svoje analize uvrstili aktualno stanje u ruralnom prostoru i poljoprivredi, stava da se, kada govorimo o digitalizaciji, i kroz saborsku raspravu dođe do nekih novih ideja i rješenja.
- Na Odboru za poljoprivredu više smo puta raspravljali o ovoj temi, posebice nakon što nam je Europska komisija (EK) poslala preporuke na Nacionalni strateški plan o kojima smo imali s njima razmjenu stajališta - ističe Petir i podsjeća kako je Hrvatska 2020. godine bila na 20. mjestu među državama članicama prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, dok su u digitalnom području povezivost i digitalne javne usluge dva područja s najslabijim rezultatima.
Ograničenja
- Kada govorimo o digitalizaciji poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, onda moramo reći da je ona ograničena, a s druge strane smo svjesni da bi se, kada bi postojala, pružila mogućnost za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede uz očuvanje okolišne održivosti, što su i neki ciljevi koje smo si mi zadali Strategijom poljoprivrede - kaže Petir.
Stava je da poboljšanje pristupa brzom širokopojasnom internetu može pridonijeti privlačnosti ruralnih područja za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja koji je primjetan ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom EU-u, i to je razlog zašto je EK donio Dugoročnu viziju za ruralna područja. Slikovito govoreći, naglasila je kako, sve dok postoje situacije da moramo visjeti s drveta ili se penjati negdje na prozor da bismo uhvatili signal za internet, nećemo mnogo ljudi zadržati na selu ili privući nove stanovnike. Stoga, nastavlja, moramo uložiti dodatne napore, jer prema dostupnim podacima, ta pokrivenost ruralnih prostora u Hrvatskoj brzim širokopojasnim internetom još je dosta slaba.
- Prema podacima koje nam je dostavio EK zaključno s 2019. godinom, samo 34,5 % ruralnih kućanstava ima pristup brzom širokopojasnom internetu u odnosu prema 85,6 % od ukupnog broja kućanstava u RH. I zbog toga smatram da je digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina problem koji, ako se ne ublaži, može dovesti do digitalne i socijalne isključenosti i kočiti razvoj ruralnih obrta i tvrtki, te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - kaže Petir.
Financiranja
Ističe kako je važno da pri uvođenju brzog širokopojasnog interneta u ruralnim područjima ostvarimo sinergiju različitih izvora financiranja. Odbor za poljoprivredu na to je i pozvao ne samo kod digitalizacije nego i kod drugih infrastrukturnih projekata, jer Europski fond za ruralni razvoj ne može financirati sve potrebe ruralnog prostora koje su iskazane. Podsjetila je kako je Nacionalno regulatorno tijelo, HAKOM, utvrdilo da za postizanje pune brze širokopojasne pokrivenosti ruralnih područja postoji investicijski jaz od 778 milijuna eura, pa je financiranje ovih aktivnosti itekako važno. Uz slabu pokrivenost ruralnih područja mrežama nove generacije, velikog kapaciteta i brzina, problem predstavlja i nepristupačnost cijene. Stoga je RH pala na ljestvici digitalizacije, što je zbog energetske krize velik izazov. Treba podsjetiti i kako 63 % hrvatskih građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas svrstava na deveto mjesto u Uniji, no još uvijek nemamo u dovoljnoj mjeri povezane baze podataka. S namjerom tog povezivanja provodi se OECD projekt, koji bi nakon analize registara koje vode državna tijela, trebao rezultirati preporukama koje će osigurati veću povezanost baza podataka i njihovu dostupnost nadležnih državnim tijelima. U tom smislu znatna potpora osigurana je kroz vaučere za digitalizaciju, kojima se pruža podrška malom i srednjem poduzetništvu, no oni zbog europskih pravila nisu dostupni obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Ivica Getto
Šandor Sabo ml., poljoprivrednik iz Karanca
Preko mobitela spajam se na kombajn i odredim mu parametre
’’Za sada većih problema nema, ali je sigurno da može biti bolje’’, misli Šandor Sabo ml., poljoprivrednik iz Karanca. Na području na kojemu njegova obitelj obrađuje poljoprivredne površine situacija je, što se interneta tiče, zadovoljavajuća. ‘’Ponekad dođe do kraćih prekida, ali brzo se vraća u normalu’’, kaže, naglašavajući kako je nemoguće zamisliti poljoprivredu bez ‘’digitalije’’. Navodi kako posredovanjem mobitela prati radne strojeve. ‘’Kod John Deerova koristimo aplikaciju preko koje u svakom trenutku znamo potrošnju, iskoristivnost strojeva i slično. Preko mobitela mogu se spojiti na kombajn i odrediti mu parametre iako sam prilično udaljen od njega. Koristimo i aplikacije u kojima su satelitske snimke obradivih površina. Točno se vide granice polja, s pomoću aplikacije mogu i mjeriti dužinu odnosno širinu, označiti polja...”, tvrdi, dodajući kako je moderna poljoprivreda nezamisliva bez digitalije.
Širenje e-trgovine pomoć poljoprivrednicima
Petir navodi kako se širenjem e-trgovine u ruralnim područjima podupire promicanje kratkih lanaca opskrbe hranom i lokalnih poljoprivrednih proizvoda, što je direktna pomoć poljoprivrednicima. Ima već dosta pozitivnih primjera, a u Hrvatskoj je uspostavljena i digitalna tržnica, tržnica.hr s pomoću koje potrošači mogu pronaći lokalno proizvedene proizvode, a uz veću promociju mogla bi se povećati i zainteresiranost naših potrošača koji bi uz proizvođače mogli imati korist. ‘’Smatram da je potrebno prevladati brojne izazove kako bi se iskoristile prednosti digitalne tehnologije i na nacionalnoj razini iskoristilo tehnološko vodstvo EU-a u satelitskoj tehnologiji, kao što je šira upotreba precizne poljoprivrede ili bolje praćenje i optimizacija postupaka poljoprivredne proizvodnje’’, zaključila je.