Tijekom posljednjih deset godina, od kada je ustrojen Klaster hrvatskog pršuta, proizvodnja pršuta podignuta je na višu razinu - od bogatog iskustva i tradicije u proizvodnji, vrhunskih proizvođača koji su znatno investirali u nove pogone i tehnologiju do snažne sinergije znanosti i struke koja je rezultirala poboljšanjem i standardizacijom kvalitete.

Kazao je to između ostalog Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, prigodom sudjelovanja na desetom izdanju manifestacije Dani hrvatskog pršuta održanom u Zagrebu u organizaciji Klastera hrvatskog pršuta i uz podršku Hrvatske gospodarske komore (HGK), gdje je pršut Mesnice marketa Žužić s Krka proglašen šampionom pršuta. Iznimna kvaliteta domaćih proizvođača potvrđena je i s pet zlatnih medalja i isto toliko srebrnih te dvjema brončanim medaljama.

Kovačević je dodao: "Imamo vrhunske pršute koji mogu ravnopravno konkurirati najboljim europskim, no svakako treba raditi na povećanju kapaciteta i udvostručenju obujma proizvodnje kako bismo dosegnuli milijun komada godišnje i pokrili potrebe domaćeg tržišta i enogastronomske ponude u turizmu."

Inače, Dane hrvatskog pršuta već deset godina, svake godine u drugom gradu, organizira Klaster hrvatskog pršuta, s ciljem afirmacije i popularizacije hrvatskih pršuta sa zaštićenim oznakama.

Na ovogodišnje Dane hrvatskog pršuta, koji tradicionalno promoviraju zaštićene hrvatske pršute, na ocjenjivanje je pristiglo 13 uzoraka među kojima su zastupljeni svi certificirani hrvatski pršuti sa zaštićenim oznakama izvornosti (istarski) ili geografskog podrijetla (dalmatinski, drniški i krčki).

Zlatne medalje osvojili su Pršut Voštane, Pisinium, MI Braća Pivac, BEL-CRO i Istarski pršut Dujmović, srebrnima su nagrađeni Pršutarna i stancija Buršić, Pršutana Jelenić, Pršutana Kulina Nova Sela, Smjeli i Drniške delicije Maran, a brončanim medaljama Pršutana Barić i MIK Lukin.

“Unatoč izazovnim vremenima proteklih godina, s do sada nezabilježenim potresima u proizvodnji - od pandemije i inflacije do afričke svinjske kuge, uspjeli smo očuvati kontinuitet proizvodnje. I to je najveći uspjeh nas pršutara u Hrvatskoj, s obzirom na trendove opadanja proizvodnje u Španjolskoj i Italiji, koji su najveći svjetski proizvođači. Želio bih zahvaliti kolegama pršutarima što smo tijekom ovih deset godina od osnivanja Klastera, trudom i zalaganjem uspjeli u zajedničkom nastojanju promovirati, snažiti i unapređivati pršutarsku proizvodnju u Hrvatskoj. Na tom putu velika podrška nam je bila i Hrvatska gospodarska komora, s kojom intenzivno surađujemo u području promocije i edukacije te organizacije naše manifestacije Dani hrvatskog pršuta", istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

U Hrvatskoj se danas proizvodi oko 500 tisuća pršuta iako je potražnja dvostruko veća. Zbog nedostatka kvalitetne sirovine može se pokriti tek polovina potreba za svinjećim mesom, a uvoz je u prošloj godini generirao vanjskotrgovinski deficit od 300 milijuna eura. No, unatoč svim izazovima u proizvodnji pršuta, u posljednjih deset godina izvoz pršuta i ostalih prerađevina od svinjećeg mesa rastao je s 1,8 milijuna eura na više od 12 milijuna eura.